Diana Gluhak Spajić  iz Hrvatske, magistrica je  nutricionizma, poduzetnica i zaljubljenica u prirodu. Trenutno je na doktoratu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, smjer nutricionizam na Sveučilištu u Zagrebu. Osnovala je vlastitu firmu i pokrenula projekat Healthy Meal Standard, a sa nama je, osim o projektu, razgovarala i o svojoj struci, dijetama, i nekim budućim projektima. Evo šta Dijana kaže:

 ♦ Pokrenuli ste inicijativu Healthy Meal Standard. O čemu se tu zapravo radi i kako napreduje taj projekat?

- Inicijativa Healthy Meal Standard je pokrenuta 2014. godine kao idejni projekt, a prvi puta je predstavljen javnosti 2015. godine, gdje su postojale samo tri kategorije. Trenutačno u sklopu Healthy Meal Standarda postoji čak 20 standarda, kao što su Healthy Meal Standard meni za osobe sa šećernom bolesti, za visoki tlak, za pretile, za osobe s alergijom na histamin, na gluten, za intoleranciju na laktozu, za osobe starije životne dobi, djecu, trudnice i dojilje, osobe sa bubrežnim i jetrenim tegobama, za sportaše, vegetarijance, vegane i drugo.

Healthy Meal Standard je simbol zdrave prehrane, odnosno, to je prvi sustav u svijetu koji stvara uvijete za pravilnu prehranu prilagođenu svim potrebama svojih korisnika. Korisnici mogu biti sve javne ustanove koje zadovolje osnovne uvjete, a to su važeći i certificirani HACCP i da u zadnjih 6 mjeseci nije bilo tegoba povezanih sa HACCPom, a za svaki pojedini standard mogu postojati dodatni uvjeti.

Primjer je Healthy Meal Standard za osobe sa celijakijom, gdje je apriori uvođenja našeg sustava, potrebno imati prilagođeni HACCP prema preporukama Europske organizacije za celijakiju. U konačnici, standardizirana ponuda prehrane za osobe s posebnim prehrambenim potrebama djeluje preventivno, smanjuje rizik i trošak koji donose loše prehrambene navike. Healthy Meal Standard prvi u svijetu slijedi preporuke svjetskih i nacionalnih prehrambenih smjernica kod uvođenja prehrane za pojedine grupe potreba.

Bitno je napomenuti da će do kraja ove godine, čak 3 osnovne škole u Gradu Sisku biti certificirane za prehranu djece primjerenim za njihovu dob i  prehrani za posebne potrebe, gdje Grad Sisak postaje prvi grad koji je zaista uložio i aktivno brine o prehrani djece koja imaju određene tegobe povezane s prehranom!

♦ Kako ste zapravo shvatili da se želite baviti nutricionizmom, šta vas je privuklo toj oblasti?

- Nutricionizam nije bio moj prvi izbor, nego ako ćemo realno, četvrti. Moja prva ljubav i obiteljski dugogodišnji posao je bio modni dizajn gdje sam upisala Tekstilni fakultet pri vrhu liste, međutim moja očekivanja nisu bila istovjetna programu, te sam se nakon samo tri mjeseca ispisala. Jedna vrlo kratka opcija je bila vojna škola, gdje sam naposlijetku upisala Prehrambeno biotehnološki fakultet, usmjerenje biotehnologija, a kasnije i nutricionizam. Nutricionizam me naposlijetku privukao jer je objedinjavao sve strukture koje su meni bile interesantne, a to su biokemija, fizika i genetika što me privlači i danas.

KAKO SAČUVATI VRIJEDNE SASTOJKE U HRANI

 

Diana Gluhak otkriva neke trikove uz pomoć kojih možemo sačuvati vrijedne sastojke iz hrane.:

PARADAJZ:  Što je crveniji ima više likopena, a to je vrlo važan antioksidans i na njega treba misliti kada nam dolaze topli dani, kad bi se htjeli sunčati, imati lijepu kožu. Najbolje ga je prvo termički obraditi, jer se najviše likopena nalazi upravo u njegovoj koži. Da bi se likopen apsorbirao, nije dovoljno da se paradajz kuha u vlastitiom soku, nego mu se mora dodati i maslinovo ulje.

MRKVA :  Bogata je betakarotenom. Nije dovoljno samo mrkvu oguliti i pojesti. Treba je naribati i malo preliti sa maslinovim uljem.

ZELENO,LISNATO POVRĆE:  Maslinovo ulje je dobro došlo i kada je u pitanju zeleno povrće, poput rukole, špinata i zelene salate. No, čaroliju napravi jedan drugi sastojak : sok od limuna. Naime, ovo povrće je bogato željezom , ali nam ono i nije baš dostupno za apsorpciju. Zato ga obavezno stavljamo u salate, jer će limun osloboditi to tz."biljno željezo" koje se unutra nalazi. Ovdje je važno naglasiti da zeleno lisnato povrće ne kombiniramo sa  sirom, jer se neće osloboditi ni kalcij iz sira , niti željezo iz salate.

SIR :  Najbolje ga je kombinitirati sa kuhanim jajetom. Da bi izvukli kalcij iz sira, treba nam vitamin D. Znači, ili možemo uzeti zdjelu sa sirom i izaći vani na sunčanje, ili možemo pojesti jaje koje u svom žumanjku ima vitamin D.

BROKULA:  Bogata je sulfarofanom koji je iznimno jak antioksidan i  općenito dobar za jetru.  Brokulu ne treba kuhati više od 3 minute i prilikom jela, treba je dobro sažvakati kako bi oslobodili taj njezin aktivni sastojak. U kombinaciji sa orašastim plodovima bogatim selenom ovo će biti izuzetno zdrava porcija. 

♦ Koje su to najvažnije osobine koje nutricionist ili dijetetičar trebaju imati?

- To je iznimno teško pitanje, jer nutricionisti rade, i mogu raditi na mnogim područjima usavršavanja; u savjetodavnoj službi, u turizmu i ugostiteljstvu, u bolnici, u prehrambenoj industriji na kreiranju novih proizvoda, na provjeri regulativa i ispravnosti deklaracije i mnogih drugih. Za svaku od navedenih grana usavršavanja na tržištu rada, potrebno je izbrusiti neke druge vještine, međutim ono što bi svima trebalo biti zajedničko jest velika sposobnost prilagođavanja, znatiželja i kritičko razmišljenje, oslanjanje na znanstvene činjenice, te dosljednost i volja za filozofskom raspravom.

♦ Ima li neko područje o kojem biste željeli znati više, kako pratite konstantne promjene u saznanjima do kojih se dolazi u ovoj oblasti?

- S obzirom na moj interes prema nutrigenomici i epigenetici, to je ujedno jedno od meni dražih područja s kojim pokušavam držati korak, a to je ujedno i područje na kojem sam magistrirala. Epigenetika je, pojednostavljeno, znanost koja istražuje kako vanjski, okolišni čimbenici, uključujući i prehranu utječu na ekspresiju naših gena. Trenutno vjerodostojne analize i preporuke prehrane na temelju genetike još nisu moguće, ali nadamo se da će u doglednoj budućnosti postati stvarnost. 

♦ Primjer zanimljivog saznanja je keto prehrana, gdje se preporučuje veliki unos „zdravih“ masnoća, dok se voće, na primjer, prema pravilima treba izbjegavati u potpunosti. Šta mislite o ovakvoj prehrani?

- Nikakvi ekstremi u prehrani nisu preporučljivi osim ako za njih ne postoji adevatno zdravstveno objašnjenje. Ketogena prehrana se često preporučuje osobama koje boluju od epilepsije, međutim danas i to postaje upitno. Cilj ketogene prehrane u popularnom obliku je potaknuti gubitak kilograma, ali je u tolikoj mjeri rigorozna (manje od 5% ukupnih ugljikohidrata ukupnog energijskih unosa), da je za komercijalnu upotrebu ne bi preporučila, pogotovo zato što je voće (osim limuna i grejpa) u potpunosti izbačeno, kao i većina žitarica i njihovih proizvoda. Svaka „popularna“ dijeta koja za cilj ima izbacivanje cijelih grupa namirnica treba  svakome postaviti veliki upitnik iznad glave.
Osobe koje žele reducirati svoju tjelesnu masu, to mogu učiniti sa manje rigoroznim pristupom kao što je povećanje tjelesne aktivnosti i smanjenje kalorijskog unosa hrane.

♦ Da li se danas, u beskrajnoj ponudi različitih proizvoda punih šećera i drugih nezdravih sastojaka teško oduprijeti i apstinirati od tih namirnica . Kako dobiti tu bitku?

- Edukacija, edukacija i edukacija. U osnovnim i srednjim školama, osim ako ne postoji entuzijazam učitelja / profesora na biologiji, kemiji ili satu razredne nastave, ne postoji kontakt sa pravilnom prehranom u formalnom obliku. U tom pogledu, teško je očekivati od odraslih potrošača da bez osnovnih znanja znaju u svakom trenutku prepoznati koji je proizvod za njih dobar a koji nije. Bitka se može dobiti da se znanstvene činjenice u zanimljivom, ali točnom obliku prenesu do potrošača, koji će u jednom trenutku zapamtiti i prihvatiti određene informacije.

♦ Bavite li se još nekim projektima trenutno? Imate li još neke u planu?

- Uvijek postoje novi projekti, ali smatram da je najvrijedniji rad onaj kojeg radimo na sebi kako bi u konačnici pomogli i drugima. Neki od novih projekata vezani su za 3D printanje, pakete gotovih i polugotovih proizvoda, ali i skoro završavanje doktorata na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.