Pedesetak bh. entuzijasta i ljubitelja piva trenutno u svojoj garaži ili kuhinji traži pravu formulu za savršeni odnos ječmenog slada i hmelja.

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

Neki su u Bosni i Hercegovini, a neki trenutno na privremenom radu u inostranstvu. Ima ih kažu u Poljskoj, Austriji, Švedskoj, Americi, a odnedavno je jedan i u Afganistanu jer, kako sami s osmijehom vele, ljudi mijenjaju adrese, ali hobije i navike jako teško.

Među kućnim pivarima koji su promijenili adresu je i Zeničanin Admir Rahmanović, sa trenutnim prebivalištem u Švedskoj koja inače ima vrlo razvijenu kulturu homebrewinga.

Pravi se mjesec dana, ali vrijedi

Loše pivo na tržištu, razvoj interneta i dostupnost globalnih informacija nagnali su Rahmanovića da strast za pivom pokuša sam zadovoljavati.

- Osnova homebrewinga i piva uopšte su ječmeni slad kao temelj, hmelj kao začin za aromu, te kvasac. Sam proces pravljenja piva se dijeli u dvije skupine. Kuhanje iz ekstrakta i all grain kuhanje. Prvi način često koriste početnici, te oni koji imaju manjak prostora i vremena. All grain kuhanje je kompleksnije i zahtjevnije, kako prostorom, tako i vremenom. Ipak, usudio bih se reći da većina homebrewera radi na oba načina. Jer oba su ispravna i daju kvalitetno pivo. A kakvo pivo će biti, odlučuje sam homebrewer količinom sastojaka te vremenom vrenja kvasca. U svakom slučaju, najkraći period za napraviti pivo je mjesec dana. Određeni stilovi naravno iziskuju višemjesečno, a ponekad i godišnje odležavanje prije nego se pivo može probati. Sve je stvar ukusa, u svakom slučaju kada je u pitanju odabir stila piva, a time i vrijeme potrebno za neki stil piva - otkriva nam Rahmanović osnove kućnog pivarstva.

Pod imenom Trotter, do sada je pravio sedam različitih vrsta piva, a u prosjeku kuha svakih mjesec dana po 23 litra. Recepti, kaže, nisu tajna i mogu se naći svuda po internetu, a imaju i softveri koji regeneriraju željene recepte u odnosu na količinu piva koju želimo praviti. Stručni savjeti se, međutim, mogu u svakom trenutku dobiti i na forumu volimpivo.ba, oko kojeg se okupljaju domaći homebrewery. Pa ipak, ne sumnjamo da su najbolji recepti ipak pod velom tajne.

Sadržaj flaše interno ocjenjuju na lokalnim druženjima, koja su intenzivna i dešavaju se svakih nekoliko mjeseci. Posljednje je bilo u Foči, a prije toga u Blagaju, Visokom, Doboju, Sarajevu...

- Skupe se sva piva, pa se degustira, kritikuje, ocjenjuje. Izrodi se iz toga i dosta dobrih prijateljstava. A samo druženje i jeste ideja cijelog tog pokreta. Praviti pivo sebi i sam ga degustirati nije atraktivno. Puno je bolje svoju bocu dati nekome u Prijedoru ili probati bocu nečijeg piva iz Mostara - kaže naš sagovornik.

Bogatiji okus od lagera

Na pomen nekvalitetnog lager piva, koje na svjetskom tržištu učestvuje sa više od 90 posto, kućnim pivarima se ježi koža, a obrve repetiraju, jer sa stvaranjem velikih globalnih koncerna na rafove dolaze sve manje i manje kvalitetno pivo. Tu kao odgovor dolazi homebrewing i mikrokraft pivovare.

- Prva razlika je da homebreweri rijetko ili nikako prave lager pivo. Homebreweri, kao i mikrokraft pivovare su više okrenuti drugim stilovima. Prije svega, india pale aleu, američkom pale aleu, porteru, stoutu i slično. Riječ je o stilovima koji su puno bogatiji okusom u odnosu na lager. Mogli bismo reći i piva koja su puno više začinjena, te nikako industrijski obrađena. Veliki pivski koncerni pasterizacijom, filtriranjem i mnogim drugim stvarima ubijaju zapravo pivo, te praktično prodaju samo prerađenu vodu - pojašnjava Rahmanović, koji potom dodaje da je homebrewing više okrenut ekološkoj proizvodnji. Proizvodnji bez ikakvih umjetnih dodataka ili zamjenskih sirovina.

- Ilustracije radi, pivska industrija je izbacila danas temeljnu sirovinu iz upotrebe - ječam, da bi povećala svoj profit. Umjesto ječmenog slada, danas koriste kukuruznu krupicu. Zbog toga je evidentno da u prodavnicama kupujemo sve lošije i lošije pivo, te da imamo fenomen identičnih piva, pod različitim brendovima. Zbog toga su homebreweri potpuno okrenuti drugim stilovima piva. Stilovima koji nemaju zamjenske sirovine, već se rade samo sa prvoklasnim sirovinama. Ukratko, puno kvalitetnije pivo, nakon kojeg se mnogi teško vraćaju industrijskom lageru - tvrdi ovaj kućni proizvođač piva.

Živjeli!

Za sve čitaoce koji žele napraviti vlastito domaće pivo, kompletan recept za proizvodnju možete pronaći na portalu www.startbih.info od 7.10.2014.

Pioniri pokreta

U zajednici homebrewera kao najpoznatijig, ujedno i začetnika ovoga pokreta u BiH navode Davora Kučeru, koji trenutno živi u Poljskoj. U Mostaru je nedavno otvorena i prva bh. mikrokraft pivovara OldBridž. Prema trenutnim informacijama, oni će vjerovatno otvoriti i prvu prodavnicu za sve homebrewere gdje bi se trebalo moći nabaviti opremu i sirovine, što će nesumnjivo doprinijeti snažnom razvoja kućne proizvodnje piva u BiH.

Oprema za 300 maraka

Osnovni alat za all grain kuhanje čine sljedeće stvari: lonac, fermentor, bure za flaširanje, mash tun, termometar, hidrometar, autosifon, lijevak, mlin, sito za cijeđenje, dezinfekciono sredstvo, plinski rešo, hladnjak za sladovinu (ručni frižider), vrećice za hmelj, punjač boca, čepilica, airlock, kutlača, digitalna vaga, te raznorazna crijeva i ostala sitna pomagala. Za kuhanje iz ekstrakta treba upola manje opreme zbog skraćene i jednostavnije procedure.

- Oprema je srazmjerna i ambiciji i afinitetu proizvođača. Dubina džepa svakako doprinosi kvalitetu i vrsti opreme. Ali se, u svakom slučaju, može reći da oprema može koštati od 200 KM pa sve do 5.000 KM. U svakom slučaju, jednako kvalitetno pivo možete praviti s improviziranom opremom, kao i sa opremom koja košta par hiljada maraka. Rekao bih zapravo da u BiH niko od homebrewera i nema opremu skuplju od 300 maraka - kaže Rahmanović.

Bezalkoholno ne može

Kako nam je kazao Aleksandar Vukosav, homebrewer iz Sarajeva, u kućnim uslovima se ne može dobiti bezalkoholno pivo.

- Može se dobiti samo pivo sa smanjenim procentom alkohola, jer na kraju uvijek ostaje minimalno 0,5% alkohola. A spektrometrijska istraživanja su pokazala da je ta vrijednost čak i do 2%. Osim toga pivu se mijenja i izgled, miris i ukus. Jer se pivo podvrgava ili zagrijavanju ili hlađenju. A sve to negativno utiče na isparljive materije koje pivu daju miris i ukus. Bezalkoholno pivo se može dobiti samo u industrijskim uslovima - istče Vukosav.