Za sve one koji vole sunce, prirodu, šetnju, vino, sir i pršut ili smokve i grožđe, nema ljepšeg mjesta od Broćanske visoravni.

Vinska cesta

Na petnaestak kilometara od Mostara, prema jugu dolinom Neretve, s desne strane kanjona rijeke nalazi se ova visoravan.

Administrativno gledano, to je u stvari 181 kvadratni kilometer općine Čitluk.

Na sjeveru doseže do uzvišenja planine Trtle, na jugu do Male i Velike Crnice, istočno do rijeke Neretve, a na zapadu i jugozapadu do sela Hamzići, Mostarsko Cerno i Miletina.

Za one koji nisu vješti u snalaženju u prirodi, najlakše je da od Mostara prema jugu prate putokaze na vinskoj cesti, pa neće zalutati.

Naime, od 22 vinska podruma na toj cesti, čak 13 ih je na Broćanskoj visoravni razbacano među vinogradima u tamošnjem kršu.

Poznavaoci vina tvrde da nema ljepšeg grožđa od blatine i žilavke uzgojenih na nadmorskoj visina između 225 i 582 metara i na zemlji, ili bolje reći kamenu, navodnjenom vodom iz Neretve.

Brotnjo je, uz sve drugo, i kolijevka vinogradarstva i vinarstva u BiH.

Tamo su u suhom kamenu nastali vinogradi, ali i voćnjaci iz kojih sada dolaze najbolja vina i najslađe smokve.

Uostalom nije se teško sjetiti: to je ono mjesto gdje se vratio junak trojanskog rata Hektor.

U zavisnosti od toga u koje doba godine dođe, posjetilac će uživati u bojama i mirisima kadulje, zanovijeti, vrijeska i drače, ali i plodovima broćanska smokve, badema, oraha, višanja, trešanja, murve ili duda, šljive, kajsije, te šumskih plodova poput drijena, kupine, trnjina, gloga...

Kako je prosječna temperatura između 12 i 16 stepeni, lako je shvatiti da je svaki dio godine na Broćanskoj visoravni lijep i ugodan.

Broć i u grbu

A posjetilac koji se penje na Broćansku visoravan, sigurno će uživati i u pogledu na kanjon i rijeku Neretvu koja se vijugavo provlači dolinom do Jadranskog mora, a kada se popne i nauživa u hrani i piću, može šetati prekrasnom prirodom ili voziti bicikl posebno pripremljenim stazama, odmarati u malim hotelima i kamenim kućama u kojima sve miriše na djetinjstvo i stara vremena jer su broćanska sela zadržala nekadašnji izgled i duh.

Te kuće s crvenim krovovima nalaze se u selima ispresijecanim starim suhozidima koja su naslonjena i uronjena u hrastovu, grabovu i jasenovu šumu.

Na tom lokalitetu je moguće posjetiti i vinograd Blizanci, o kojima je ranije bilo riječi u Pozitivnoj BiH: 100 hektara vinograda u kamenu koji predstavlja najveću atrakciju vinske ceste.

Uz to, najstariji podrum u Hercegovini u selu Gradnici je pretvoren u Muzej vina, a odmah uz njega je i galerija, pa nekako odmah tu i Vrt svetog Franje, Majčino selu i Etno selo u Međugorju, te vidikovac Gradina u Donjem Malom Ograđeniku, pa stećci, a kad je čovjek već tamo - nije daleko ni Međugorje.

Za željne dodatne zabave, tu su i Dani berbe grožđa koje već blizu 60 godina, od 14. do 16. septembra ili rujna, organizuju Općina Čitluk i stanovnici Brotnja.

Svega tu bude: od berbe grožđa, preko degustacije hrane i vina i plesa i pjesme, do jutarnje zajedničke mise i molitve.

Ko ima sreće, zadesiće se u Brotnju ili Čitluku i u doba drugih kulturnih manifestacija kojih na tom području ne manjka tokom cijele godine.

Brotnjo ili nekada Broćno je stara naseljena zajednica.

Najstariji pisani trag o tom mjestu datira iz 1306. godine i nalazi se u Povijesnom arhivu u Dubrovniku.

Ono je i u srednjem vijeku sa Dubrovnikom i ostatkom svijeta bilo povezano prometnicama, a i rimske su ceste prolazile kroz Brotnjo.

Sam naziv Brotnjo najvjerovantije potiče od naziva biljke broć koja uspijeva u tim krajevima i kojom se u srednjem vijeku bojilo platno, pa je to vjerovanto razlog da je ona ucrtana i u grb općine Čitluk.