Nakon što su u junu 2015. organizovale veoma uspješan Gastrofest „Tradicija spaja ljude“, žene iz bratunačkog udruženja „Priroda“ su odlučne da ovaj festival učine tradicionalnim.

- Imamo obećanja načelnika opštine Bratunac da će i ubuduće podržavati ovakve aktivnosti. Mi namjeravamo da nastavimo s ovom aktivnosti bez obzira na sredstva, ali naravno da bi to bilo bolje ukoliko budemo imali odobreno i neko dodatno finansiranje - kaže Željana Pjevalica, izvršna direktorica UŽ Priroda iz Bratunca.

Keške za Bajram, a i za Božić

A šta je bio Gastrofest „Tradicija spaja ljude“? U Udruženju kažu, „samo pokušaj da ljudi iz BiH ili barem jednog njenog dijela kroz hranu uvide da razlike među ljudima ili različitim nacionalnim grupama zapravo ne postoje, odnosno da je tradicija ista i da svi spremaju ista jela na isti način, samo u različitim prilikama“.

- Područje Bratunca i Srebrenice je simbol stradanja naroda u BiH u proteklom ratu i zbog toga je još uvijek izraženo nepovjerenje među ljudima. Taj problem ima direktan uticaj na nerazvijenost ukupne zajednice, te naročito pogađa najranjivije kategorije - žene i djecu. U takvom okruženju neophodno je pronalaziti zajedničke vrijednosti koje nas spajaju i koje postoje u korijenima vjere i tradicije. Mi smo ocijenili da gastrotradicija svakako može spajati ljude i pokrenuli smo projekat „Tradicija spaja ljude“ u okviru kog smo u Bratuncu organizovali gastrofest na kom su učesnici predstavili nacionalna jela - priča nam Pjevalica.

Osnovni cilj bio je povećati dijalog i toleranciju na području opština Bratunac i Srebrenica kroz saradnju žena različitih nacionalnosti u pripremanju zajedničkog događaja. Prije samog gastrofesta žene su zajednički odabrale tradicionalna jela -   deset žena iz Bratunca i deset iz Srebrenice odabralo je po tri tradicionalna jela. Jela su pripremile i pokazale na Festu, na kome je bilo stotine posjetilaca iz oba grada. Ovim događajem, kaže naša sagovornica, nastojali su da promovišu zajedničke vrijednosti različitih etničkih i nacionalnih grupa koje žive na ovim prostorima i da na taj način utiču na povećanje svijesti o značaju i potrebi tolerancije i dijaloga u izgradnji mira.

- Naime, činjenica je da tradicionalna jela koja se na ovim prostorima, u različitim nacionalnim grupama, spremaju za određene prilike - vjerske praznike i slične događaje - imaju isti značaj i spremaju se na isti ili sličan način. To povezuje ljude jer se kroz vrlo praktične stvari kao što je hrana pokazuje da razlika među nama nema ili da nisu nepremostive - zaključuje Pjevalica.

Da bi dočarala kako su tekle pripreme za festival, prisjeća se razgovora aktivistica koje su spremale jela. Kaže da su se na samom početku priprema pojavile nedoumice oko toga koje je jelo tradicionalno i za koje se vjerske praznike pravi.

- U jednom trenutku Ifeta kaže: Bogami, mi pravimo keške (iskuhana kokoš sa stupanom pšenicom) za Bajram i to ti je tradicionalano kod Bošnjaka. Na to  Seka tvrdi da se keške pravi kod Srba za Božić, ali kod Srba iz Sarajevskog polja. Onda Sena i Gordana negoduju: Bez pite se nikakav praznik ne proslavlja! Postoje varijacije, pa je negdje burek, negdje burek sa mesom, negdje mesna pita, te sirnica, ali pita mora biti... A onda počnu da redaju pogače: ovakve, onakve… pa dođosmo do proja i proha, razljevuša i ljevaka… Na kraju se ispostavi da su to sve ista jela, samo se pomalo različito zovu i sva se prave za slavlja, vjerske svečanosti i obrede. Oko bosanskog lonca smo isto dugo debatirale, a tako je bilo i sa sačem. Onda se Rastka i Maja uključe sa pričom o baklavama, hurmašicama ili urmašicama, štrudlama, alvama i halvama... Bilja se uključi sa pričom o šaranom hljebu koji se tradicionalno šara za srpsku slavu, pa Magbula sa maslenicom s orasima, koja se tako pravi jedino u Potočarima u jesen da bi se proslavio rod pšenice i svega drugog... - prepičava nam Pjevalica, pa onda dodaje da su se na kraju dogovorile da pokažu to njihovo gastronomsko bogatstvo različitosti, odnosno bogatstvo sličnosti.

PRO - Budućnost smo sve mi

Isplanirale su da se sve desi 26. juna i, u žaru dogovora, zaborave na činjenicu da  tada započinje petrovski i ramazanski post.

- Većina njih su prave vjernice koje poste i to nam je onda bila posebna noćna mora: da li će žene htjeti, da li će moći napraviti to sve u vrijeme posta jer to su velika odricanja i snaga volje i duha jer valja sve to pripremati, a postiti i to sve zato što su se dogovorile i obećale jedna drugoj i zato što poštuju i sebe i druge. I pokazale su na kraju da žene iz Bratunca i Srebrenice, bez obzira ko su, odakle su i šta slave, prave ista jela, žele i hoće da se dogovaraju i da na svoj način doprinesu zajedništvu - priča Pjevalica. 

Na dan samog gastrofesta padala je kiša, okupljeni posjetioci su pitali i šta se dešava i šta je PRO - Budućnost…

- Nadam se da su svi shvatili da smo PRO - Budućnost sve mi: Milica, Ifeta, Gordana, Mirjana, Magbula, Bida, Nada, Rastka, Maja, Bilja, Suada, Zdravka, Vesna, Danka, Sena, Dostana, Munira, Vera, Mevlida, Mirjana, Suzana, Safeta… Samo se malo pobojavamo da sve naše aktivnosti ne poistovijete sa dobrim zajedničkim jelom, pa će ispasti da je PRO - Budućnost dobro tradicionalno jelo - smije se Pjevalica.  

Pojašnjava da su cijeli događaj realizovali u okviru programa PRO – Budućnost, koji je podržan od USAID-a i Catholic Relief Servicesa (CRS), a urađen je u partnerstvu sa Fondacijom Mozaik, Caritasom Biskupske konferencije BiH, Forumom građana Tuzla i Helsinškim parlamentom građana Banje Luke. Kaže da je na Gastrofestu učestvovalo 25 žena iz Bratunca i Srebrenice, a da je njih 16 bilo u takmičarskom dijelu. Svaka od učesnica nastupala je sa najmanje tri jela, na  trpezi bila bogata ponuda tradicionalnih jela koja se pripremaju sada, ali i ona koja su zaboravljena kao što su rade, pivčići, maslenica sa orasima, razvaruša od pekmeza i drugi.

- Na Gastrofestu je, po našoj procjeni, bilo oko 300 posjetilaca iz Bratunca i Srebrenice i svi su uspjeli da degustiraju ova tradicionalna jela. Mislim da smo pokazale i dokazale da žene iz Kravice, Potočara, Mihaljevića, Konjević-Polja... da ne nabrajam - žene iz Bratunca i Srebrenice, bez obzira ko su, odakle su i šta slave, prave ista jela i žele i hoće da se dogovaraju i da na svoj način doprinesu zajedništvu - priča Pjevalica i napominje da su na Festu bili ambasadori Jurian Krak, iz Holandije, i Stanimir Vukićević, iz Srbije, te načelnik opštine Bratunac Nedeljko Mlađenović, direktorica programa PRO -Budućnost Majda Behrem Stojanov i predstavnici Fondacije Mozaik.

Naglašava da su na kraju gastrofesta dodijeljene i nagrade: Magbula Divović, iz  Potočara kod Srebrenice, za tradicionalnu maslenica s orasima, Biljana Stojanović, iz Bratunca, za tradicionalni šarani hljeb, i Ifeta Mejremić, iz Konjević-Polja kod Bratunca, za tradicionalne ružice. Istovremeno je Milica Mlađenović, iz Bratunca, proglašena najboljom kuharicom, Sena Hasanović, iz Mihaljevića kod Bratunca, napravila je najzahtjevnije jelo, a Mevlida Osmanović, iz Konjević-Polja kod Bratunca, najkreativnije jelo.

Pomogli ženama da se što bolje snađu

Udruženje žena „Priroda“ iz Bratunca okuplja žene sa područja opštine Bratunac, različite starosne dobi, nacionalnosti i obrazovanja. Planovi su im uglavnom vezani za strateške ciljeve kao što su: ojačati žene, mlade i druge građane lokalne zajednice da aktivno rade na društveno-ekonomskom razvoju; uticati na razvoj preduzetničkih kompetencija građana, posebno žena i mladih, što će doprinijeti povećanju zaposlenosti i doprinositi stvaranju povoljnijeg ekonomskog okruženja; osigurati mehanizme održivosti društva jednakih mogućnosti kroz edukacije, promociju uvažavanja različitosti i zagovaranje za usvajanje antidiskriminatornih politika na opštinskom nivou.

Trenutno rade na dva projekta. „Ženske inicijative kao doprinos pomirenju i povjerenju“ implementiraju u opštinama Bratunac, Srebrenica, Kladanj, Vlasenica, Foča i Foča FBiH – Ustikolina sa ciljem kreiranja multietničkih ženskih gupa koje će, kroz promociju vlastitih kreativnih aktivnosti i preduzetničkih inicijativa, da rade na pomirenju i povjerenju u svojim zajednicama tako što će zajedničkim stvaralačkim radom žene različite nacionalnosti povećati svijest stanovnika o potrebi prihvaćanja različitosti koje obogaćuju. Projekat „Razvoj lokalne ekonomije kroz podsticanje društvene odgovornosti“ provode u saradnji sa opštinom Šekovići i Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) sa ciljem unapređenja ekonomskog položaja porodica i žena na selu kroz podsticaj i razvoj voćarstva i povećanja društvene odgovornosti izradom socijalnog programa.