Zadarski arheolozi pronašli su u podmorju između otočića Ričula u Pašmanskom kanalu i Turnja obilje raznovrsnih arheoloških svjedočanstava iz srednjega brončanog doba, a među njima i mnogobrojne koštice maslina stare oko 3500 godina koje govore o, zasad, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.

Kada je u pitanju područje sjeverne Dalmacije, malo se znalo o razdoblju srednjega brončanog doba, sve dok prije nekoliko godina arheolozi nisu počeli podvodna istraživanja.

Dobro očuvani organski materijal zarobljen u debelim morskim kulturnim naslagama omogućio im je analizu i donio podatke koje tek iznimno rijetko mogu dobiti na kopnenim lokalitetima, čime se obogatila spoznaja o životu predliburnskih zajednica koje su na tome području živjele do prije približno tri tisućljeća.

Djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru pokušavaju utvrditi moguću kulturnu povezanost kopnenog dijela otočića s lokalitetom u njegovu podmorju.

U istraženim sondama "suhi" dio arheološke ekipe otkrio je brojne ulomke prapovijesne keramike te pravocrtnu konstrukciju od pločastoga kamena, možda ostatke nekakve stare ograde, dok je ronilački dio ekipe usmjerio istraživanja na morsko dno gdje leže arheološki ostaci debljega zida, navodi Hina.

Pronađena je i prapovijesna keramika te alat od glačanoga kamena, a unutar prapovijesnoga kulturnog sloja, datiranog radiokarbonskom analizom drvenih pilona u srednje brončano doba, otkrivene su mnogobrojne koštice maslina, starih oko 3500 godina.

Koštice će biti poslane vrsnom poznavatelju maslinarstva prof. dr. sc. Đaniju Benčiću sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, kako bi se skeniranjem utvrdila sorta, koja možda još uvijek postoji u sjevernoj Dalmaciji.

Osim maslinovih, otkrivene su i koštice koje, kako se čini, pripadaju višnjama, što pokazuje da su se pripadnici predliburnske zajednice dobro i raznovrsno hranili.

"Nije im nedostajalo mesa, na što upućuju pronalasci mnogobrojnih kostiju različitih domaćih životinja, goveda, koza i ovaca, a sudeći po žrvnjevima za mljevenje žitarica, imali su i kruha", kazao je arheolog Mate Parica.

Smještaj zajednice uz more ukazuje na to da su dio prehrane dobivali i iz toga golemoga plavetnila, a u njemu su sada djelatnici Odjela za arheologiju sa zadarskog Sveučilišta otkrili i bioarheološke tragove koji govore o, zasad, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.