Nedavno na jednoj prezentaciji aronije i njenih mogućnosti, jedna Sarajka pred penzijom radosno uzvikne da se više ne boji penzionerskih dana jer ima malo zemlje, a dok još ima platu kupit će koju sadnicu!

Šta je to tako posebno s ovom biljkom?

Kila i 20 maraka

Stručnjaci tvrde da svaki žbun daje osam do devet kilograma ploda, a otkupna cijena na kućnom pragu je 8-9 KM po kilogramu ili čak i više. Od jednog kilograma aronije moguće je dobiti 0,5 do 0,6 litara soka koji je, pošto aronija sadrži najveću količinu antioksidansa, korisan za čuvanju opšteg zdravlja organizma.

Agronom Hašim Smajlović sa sarajevskog Poljoprivrednog fakulteta je i sam ušao u uzgoj ove biljke za koju tvrdi da je ljekovita, čak i u sokovima i čajevima u kojima je ima samo u tragovima.

- Nas nekoliko je pokrenulo uzgoj i sada smo na 40 duluma zasadili 13.500 sadnica. Plan je da zasadimo 1.500 duluma, za koje ćemo sami uzgojiti sadnice sa ovih sada zasađenih površina. Ove godine ćemo imati prvu berbu, očekujemo pola kilograma po žbunu, dogovorili smo i otkup, pa nešto ide u Milkos za voćne jogurte, a nešto u izvoz za Dansku. Aronija inače ima odličnu otkupnu cijenu, prošle godine su u Ćelincu otkupljivali kilogram za 20 KM. Sada je interes za aroniju veliki, ne samo u BiH. U Danskoj i Austriji su recimo zakonom povećali obaveznu količinu aronije u sokovima sa pet na 15 posto, što će povećati potražnju - priča Smajlović.

On kaže da je očekivati da za nekoliko godina dođe do stagnacije potražnje, kada se ponuda na tržištu stabilizuje, ali tvrdi da je sada izuzetno isplativo uzgajati ovu biljku.

- Dobar je trenutak za početka uzgoja u BiH, pogotovo zbog toga što USAID-ov projekat Farma obezbjeđuje kvalitetnu edukaciju, a nedavno su kroz jedan projekat dodjeljivali i sisteme za navodnjavanje za uzgajivače aronije - kaže Smajlović.

Aronija inače ima vrlo skromne zahtjeve i uspijeva u vrlo različitim klimatskim područjima, ali najbolje na staništu sa više vlage i u zemlji i u zraku, čak i tamo gdje ima mnogo podzemne vode, ali i na kamenu i sa malo zemlje. Sa njom treba izbjegavati samo ekstremno suha pješčana i zbijena vlažna tla.

Mraz joj gotovo nikako ne može naškoditi, ni stabljici ni cvijetu, sve do temperature od minus 23 stepena Celzijusa početkom zime ili minus 30 sredinom zime, a podnosi i temperaturu tla sve do minus 11.

Viking i nero

Pravilnim rasporedom sadnica moguće je na jedan hektar zasaditi 2.222 biljke.

U zavisnosti od načina sađenja, moguće je ostvariti prinos od oko osam do 12 tona ploda po hektaru, a predviđeni rok trajanja plantaže aronije procjenjuje se na oko 20 godina. Za maksimalan prinos ploda, potrebno je obezbijediti dovoljno vode, barem dva puta nedjeljno tri do 10 litara po sadnici, najbolje od ponoći do osam sati ujutro ili za plantaže navodnjavanje kap po kap. Aroniju samo ne treba zalivati u večernjim satima ili usred dana, jer tada ne može primiti vodu ili primi veoma male količine.

Ova biljka je otporna na bolesti i štetočine i ne treba je prskati, pa je praktično uvijek organski proizvedena, osim ako zemlja nije dohranjivana nekim vještačkim đubrivima.

U svijetu uspijeva više sorti ili vrsta aronije, ali su najpoznatije finska sorta viking i češka sorta nero. Viking raste do dva metra visine, nakon 20 godina i do tri metra, u trećoj godini daje tri do četiri kilograma ploda po žbunu, dok u dvanaestoj godini daje prinos od osam do 10 kilograma po žbunu. Nero dostiže visinu od dva metra i širinu od 2,5 metra.

Kako svi plodovi uglavnom dozrijevaju u isto vrijeme, za ovu biljku je potrebna samo jedna berba. To je, praktično, najskuplji dio uzgoja aronije jer ona daje veliki broj plodova koje treba relativno brzo pobrati da ne bi prezreli i počeli otpadati. Berba može biti ručna ili mašinska, za jedan sat je moguće ubrati do 12 kilograma bobica, a na većim plantažama je mašinskom berbom moguće obrati žbunove sa jednog hektara za tri do četiri sata.

Nakon berbe plodovi se moraju što je moguće prije preraditi ili zamrznuti, pa uskladištiti. U plastičnim ili drvenim korpama, bez zamrzavanja, na temperaturi 15-25 stepeni mogu ostati svježi tokom dvije sedmice. Iskoristivost ploda aronije za sok je 75 do 80 posto, što se može i povećati za šest posto ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na minus pet stepeni Celzijusa.

Aronija se najviše koristi za proizvodnju soka, ali sušeni plodovi i listovi se upotrebljavaju za čaj. Od plodova se može praviti džem, slatko i alkoholna pića, vino, rakija i liker. Svježi plodovi se upotrebljavaju u voćnim salatama i kolačima.

Pola sa pola metra

Jedan od najvećih uzgajivača aronije u BiH je Nada Mihajlović, iz Čelinca, koja je u svoju plantažu, na kojoj je na četiri hektara zasađeno 6.500 sadnica ove ljekovite biljke, uložila više od 70.000 KM. Prije nekoliko godina, kada su Mihajlovići bili na 4.000 stabljika, imali su prinos veći od dvije tone ploda, prošle godine oko 10 tona, a za sada ne prave procjene koliko će to biti za tri godine kada plantaža bude u punom rodu.

- Vidjeli smo jedan prilog na televiziji i jako se zainteresovali za uzgoj ove biljke, ali je prošlo i nekoliko godina od tog trenutka do zasađivanja plantaže jer smo tražili sadnice. Ovo je četvrta godina i izuzetno sam zadovoljna rezultatima, a vrhunac prinosa očekujemo za tri godine - kaže Nada Mihajlović.

Aronija je, potvrđuje naša sagovornica, ne samo veoma ljekovita nego i otporna na nagle klimatske promjene i razne štetočine.

- Zahtjeva redovno okopavanje i prehranu pomoću humusa, ne podnosi sušu i treba je redovno zalivati ili navodnjavati, ali je otporna na razne insekte i nije joj potrebno hemijsko tretiranje jer se sama izbori sa lisnim ušima koji je napadaju u fazi vegetacije i kod izbijanja mladih izdanaka. Potiče iz Sjeverne Amerike, ali je njena ljekovitost prepoznata u istočnoj Evropi poslije černobilske katastrofe, jer je ona jedina preživjela radijaciju, a bobice ove biljke su ublažavale bolove nastradalih u toj katastrofi - priča Mihajlovićeva.

Od ove biljke koriste se, kaže naša sagovornica, plod, list i kora, a med iz cvjetova aronije je jedan od najljekovitijih.

Aronija se sadi početkom proljeća. Za početak je najbolje kupiti stariju odnjegovanu biljku, staru dvije do tri godine jer bi onda trebalo da počne da daje plodove već naredne godine.

Kod samog sađenja važno je označiti mjesto za sadnju tako da razmak između sadnica u redu bude između 1,5 i dva metra. Sadnicu valja staviti u rupu dubine i promjera najmanje pola metra i zatrpati je mješavinom od jedne trećine izvađene zemlje, jedne trećine stajskog gnojiva i jedne trećine humusa. Tu mješavinu treba natisnuti oko sadnice i dobro zaliti.

Jača organizam

Aronija ima visok sadržaj antocijana, najviše od svih namirnica koje se koriste u ishrani, a bogata je i vitaminima i mineralima. Korisna je kod problema sa tjelesnom težinom, dijabetesom, povišenim holesterolom i trigliceridima, anemijom, poboljšava cirkulaciju i reguliše pritisak, dobra je za imunitet i čišćenje organizma, održava vitalnost organizma i dobar vid, a upotrebljavaju je i za jačanje organizma kod oboljenja od raka.