logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/12\/13310994.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/12\/preview\/13310994.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/12\/source\/13310994.jpg","caption":"","dimensions":{"width":2272,"height":1704}}]

OD MILJACKE DO MORA I OKEANA: St. Lucia, ostrvo nobelovaca

20.12.2019 u 10:44

  • Moje putovanje
  • 0

Piše: Ljubo Pavlović

I ova daleka zemljica sa 180 hiljada stanovnika, 43 km dugačka i 23 km široka, iznjedrila je dva laureata ove najpriznatije svjetske nagrade. Njihovi nobelovci su sir William Arthur Lewis, ekonomista, 1991. godine dobio je ovo visoko priznanje za doprinos na polju razvoja ekonomije. Naredne, 1992. godine njegov sunarodnjak pjesnik Derec Alton Walcott dobio je Nobelovu nagradu za književnost. U dvije godine, dva Nobela!

PREDIVNE PLAŽE: Računa se da na Karibima ima blizu sedam hiljada ostrva. Većina je nevjerovatne ljepote. Teško je reći kojem od njih dati prednost. Možda ovo ostrvo - država ima draž u tome što nije mnogo eksploatisano u smislu turizma, pa se nešto manje zna o njemu. Sve donedavno. Činjenica da se nalazi na samoj granci sa Atlantskim okeanom zvuči interesantno. Više je načina da se dođe na ovu destinaciju. Avionom, uz mnogo presjedanja, kruzerom, što većina čini, ili jedrenjakom, preko okeana, pojedinačno ili u regatama koje za konačni cilj imaju baš Svetu Luciju. Zadnja preostala varijanta je trajektna linija od Martinika, St. Vincenta ili Barbadosa. Pošten da budem, na koje god ostrvo od mnoštva stigneš, uvijek će ti biti glavno i najljepše. Sva imaju predivne plaže, bujnu prirodu i ljubazne domaćine. U koje god doba godine dođete čeka vas tropski raj u kome su temperaturne razlike tokom godine neznatne. Jedini problem, ne tako čest, je kada strašni uragani "zapikaju" neku od tih ljepota i bukvalno je poharaju. Prebrodi taj udar lokalna privreda i krovovi kuća, ali naredni dan osvane vedar, more čisto i toplo, vidik nestvaran. Samo da nema žrtava, a skromno živjeti stanovnici su navikli vijekovima.

                                                    Panorama luke i glavnog grada Castrie

 

RAT ZA OSTRVA: Mala država i još manje ostrvo, mjesto je zanimljivih iznenađenja, naročito istorijskih. Priča o starosjediocima i ovdje je imala sličan početak. Prvi koji su doselili, bili su Francuzi. Oni su, za razliku od doseljenika na okolna susjedna ostrva, uspjeli sa ponosnim Karibima potpisati dogovor za boravak na njihovom prostoru. Trajao je kratko, a da ga niko od njih nije prekršio. Učinili su to Englezi osvajačkim pohodom poslije Francuza i, kada se sve sabere, sedam puta vladali su jedni i sedam puta drugi. Četrnaest ratova na malom prostoru vodili su Francuzi i Englezi da bi 1814. godine konačno potpali pod englesku krunu koja je zagospodarila ovom ljepotom. Kao i većina kolonija, i St. Lucia je bila u sastavu West Indies. Nakon raspada, ostali su pod engleskom krunom do 1979. godine, kada su stekli nezavisnost. I danas su u sastavu Komnovelta, ali veoma otvoreni za sve vrste dobrih političkih saveza. Tokom svih ratova nazvali su St. Luciu mitološkim imenom "Helen of West Indies", po uzoru na Grčki mit "Helen of Troy". Ne čudi činjenica o velikom broju sukoba tokom istorije, bogati svim i svačim bili su lagana meta kako za gusare tako i osvajače. Razni začini, šećer, rum, tropsko voće, pa i zlato u nekim slučajevima, uvijek su predstavljali veliki mamac za pljačkaše.

PRIMJER ZA OSTALE: Uspostava civilizacijskih dostignuća u Evropi, kada je u pitanju politika i nacionalno organizovanje, vidljiva je i u St. Luciji. Ona je član mnogih engleskih, ali i francuskih organizacija i tijela. Taj trend i nije toliko loš, kombinovano je englesko pravo (Common Law) sa Civilnim pravom kao dodatkom, koji je utemeljen po uzoru na Quebec Civile Cod. Već smo naveli da su članica Komonvelta, ali i Frankofonske internacionalne organizacije. Izgleda komplikovano, ali u praksi i nije. Službeni jezik je engleski, govori se i francuski, kao i domaća varijanta kreolskog. Ovo parče Zemljine kugle moglo bi biti primjer mnogim državama na svijetu kako se grade sporazumi sa drugima. Pored navedenih saveza, nalaze se u sklopu OAS-a (Organizacija američkih država), kao i sličnim za područje Kariba. Toliko o istoriji, politici, ratovima i ekonomiji, vrijeme je za novu St. Luciju.

                        Jedan od bisera kada su zaljevi u pitanju, St. Lucia - Marygot Bay

 

Da me ne čuju prijatelji sa drugih ostrva, ali ovo mi je milo mjesto jer pamtim neke sitnice koje možda nisu bitne za ovu priču. Memorija pozitivnih sjećanja u mojoj glavi, koju često zovem i hard drive sa mnogo giga, ogromna je i ponekada, tokom dana ili u snu, proživljavam po ko zna koji put, sve lijepe trenutke provedene na putovanjima. Srednja škola u koju sam išao u Sarajevu zove se Prva gimnazija. Odgojila je mnogo obrazovanih i priznatih ljudi, između ostalih i dva nobelovca: Ivu Andrića i Vladimira Preloga. I ova daleka zemljica sa 180 hiljada stanovnika, 43 km dugačka i 23 km široka, iznjedrila je dva laureata ove najpriznatije svjetske nagrade. Njihovi nobelovci su sir William Arthur Lewis, ekonomista, 1991. godine dobio je ovo visoko priznanje za doprinos na polju razvoja ekonomije. Naredne, 1992. godine njegov sunarodnjak pjesnik Derec Alton Walcott dobio je Nobelovu nagradu za književnost. U dvije godine, dva Nobela, a često su ih u šali zvali "Brojke i Slova", kao kviz koji smo gledali godinama, za koga tvorci i voditelj Oliver Mlakar, nisu dobili ništa. Moram se malo našaliti, život je ljepši i vedriji kada porediš dvije neuporedive stvari. Stoji činjenica o dva velika čovjeka koja su imala svjetsku karijeru pored ove, te mnogo drugih prestižnih nagrada i angažmana širom svijeta. Impresivno postignuće kojim se St. Lucija može ponositi  među "velikima", koji su veći od njih stotinama puta.

                                Sir Williams Arthur Lewis Derec Alton Walcott

 

PITON: Unesco je pod svoju zaštitu svjetske baštine stavio dio ostrva koji se odnosi na planinske vrhove koji se zovu Piton's (Gros Piton i Petit Piton). Riječ je o zelenilom obraslom dijelu ostrva, iznad koga se uzdižu kao izvajane kupole vulkana. Tektonskim poremećajima prije nekoliko stotina hiljada godina ova dva vrha izbila su iz dubine mora stvarajući upečatljivu sliku koja je veliko blago ove male zemlje. Cijelo područje, kada se gleda sa distance, zaista djeluje impresivno, a bujna vegetacija i more daju okvir cijelom prostoru.

                                                                    Dva "Piton's" vrha

 

 

Inače, ovdje je mnogo stvari dobilo naziv po jednoj vrsti zmije - udava koja se zove piton. Mnogobrojni kafići i restorani zovu se tim imenom, diskoteke, vrsta piva... Moglo se desiti da u jednom trenutku nastradam od te zmije. Išao sam specijalnim terenskim vozilom u obilazak šikare i nabujalog zelenila kao i kišnih šuma (rain forest), te je ova vrsta vozila neophodna. U jednom trenutku stali smo da s uzvisine pogledamo panoramu velikog dijela ostrva. Zaista divan pogled na Martinik, koji se vidi u daljini. Uživanje je prekinuo glas vodiča, da se ne mrdamo. Poslije desetak sekundi rekao je držeći veliku motku u ruci koju je pokupio iz vozila..."A sada trkom do mene!" Vidio je pitona koji se sunča na jednoj vodoravnoj grani tačno iznad nas, možda koji centimetar. Jedini spas, ako bi postalo opasno je ova motka, koju ni zmije ne vole osjetiti na svojoj koži. Podugački gmizavac imao je dobrih nekoliko metara dužine. Uvjeravao me vodič da ih ljudi ne zanimaju. Ako im zaluta neka ptica ili kokoš uđe u travu, onda napadaju, a ljudi su im preveliki i to znaju. Kaže da nisu imali veće incidente sa turistima, a starosjedioci znaju da nije pametno zadrijemati ispod drveća i savjetuju djeci da to ne čine.

Obilazak ostrva trajao je satima koji su prohujali da nismo ni osjetili. Ugodno je biti ovdje. Sretali smo ljubazne ljude spremne za razgovor, sirotinju, djecu i još mnogo toga.

Gradnja kuća, usljed učestalih uragana i poplava, navela je stanovnike da se snalaze kako ko umije.

 

                                              Šipovima protiv bujice                                            Ova kuća jedva se održava

 

Napuštamo seoski dio gdje se obrađuju parcele. Najveći problem sitnih proizvođača je u tome što nisu objedinjeni, mala imanja ne mogu donijeti dovoljno novca za normalan život. Lov ribe nadoknađuje kućni budžet, a tropsko voće čini da nema gladnih. Na povratku u glavni grad pogled je sve ljepši i kuće modernije.

Zgrada Vlade

 

Pročitajte prethodni članak: ST. VINCENT & GRENADINES

st. lucia putovanje zacini piton pitons peak

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

IZ ARHIVE: Maglić, kapa u magli

12.09.2019 u 10:21

Veličanstveni je to gorostas, prepun strmih, surovih litica. Najviša tačka bh. dijela dinarskog masiva s istoimenim vrho...

  • 0
loading ...