Potpredsjednik "Centra za životnu sredinu" iz Banja Luke Viktor Bjelić kazao je u razgovoru za Fenu da građani BiH još uvijek u velikoj mjeri nisu osjetljivi na različita pitanja životne sredine, ali da je evidentirano povećanje svijesti o zagađenju zraka i voda te upravljanja vodama i izgradnji malih hidroelektrana.

Razgovarala: Alma Zukanović

- Iako je zakonska obaveza organa javne uprave da u saradnji sa udruženjima rade na planiranju i provođenju kampanja podizanja svijesti javnosti, ovaj segment ostaje još uvijek na pojedinačnim slučajevima i vrlo je slabo zastupljen, posebno sa aspekta dugoročnih kampanja - naglasio je Bjelić.

Podsjetio je da je BiH ratificirala i počela da provodi principe Arhuske konvencije od septembra 2008. godine te da svaka zemlja članica ima svoga predstavnika (tzv. focal point) koji je u obavezi da koordinira izradu nacionalnog izvještaja o implementaciji.

Riječ je o Konvenciji o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima životne sredine te predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite životne sredine koji daje široka prava građankama i građanima.

- Prvi i drugi izvještaj je izrađen uz podršku Misije OSCE-a u BiH, dok treći nacionalni izvještaj nije urađen, jer je prethodni focal point penzionisan, a novi nije bio imenovan - naglasio je.

Bjelić također ističe da je nakon imenovanja novog focal pointa u julu/augustu 2017. godine pokrenuta inicijativa da se treći nacionalni izvještaj o implementaciji uradi sa zakašnjenjem, te da se ipak preda sekretarijatu Arhuske konvencije.

- Ovom konvencijom se utvrđuju prava u vezi sa životnom sredinom kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike životne sredine te se potvrđuje naša obaveza prema budućim generacijama - naglasio je Bjelić te dodao da je Konvencija putokaz kako se održivi razvoj može postići jedino uključivanjem svih aktera u društvu te predstavlja sponu između odgovornosti tijela javne vlasti i zaštite životne sredine, jer je usmjerena na demokratsku saradnju javnosti sa organima javne uprave.

Da bi se ciljevi ove konvencije ostvarili, dodao je, javnost treba biti informirana, osviještena te uključena u proces donošenja odluka.

Bjelić je naglasio da je provođenje Arhuske konvencije u Bosni i Herecegovini važno za demokratske procese, transparentnost i javnost informacija o životnoj sredini te dobre prakse uključivanja javnosti u donošenje odluka o životnoj sredini, što povećava povjerenje u javne organe uprave.

- Ona ne predstavlja poseban alat koji Bosni i Hercegovini direktno pomaže na putu ka EU, ali svakako njenom implementacijom se dokazuje spremnost vlasti da uvažavaju potrebe i mišljenje javnosti - dodao je.

Centar za životnu sredinu Banja Luka je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija profesionalaca i aktivista posvećenih zaštiti i unapređenju životne sredine, zagovaranju principa održivog razvoja i većeg učešća javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini.

Bjelić je istakao da u okviru udruženja od 2013. godine djeluje i Arhus centar koji ima za cilj promociju implementacije Arhuske konvencije.

- Centar za životnu sredinu je danas prepoznat kao organizacija koja na argumentovan i aktivan način utiče na relevantne javne politike, podiže javnu svijest o pitanjima životne sredine, te ostvaruje konstruktivnu saradnju s drugim udruženjima, mrežama, institucijama, međunarodnim organizacijama i drugim zainteresiranim grupama i pojedincima - zaključio je Bjedić u razgovoru za Fenu.