Za razliku od većine evropskih zemalja, gotovo sve zemlje zapadnog Balkana planiraju izgraditi nove termoelektrane na ugalj, a prema najnovijoj analizi CEE Bankwatcha, niti jedan od projekata, uključujući i projekte iz BiH, nisu dokazali da će biti u skladu s novim standardima Evropske unije koji se odnose na zagađenje zraka, upozoreno je iz ekoloških udruženja.

Koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Duška Kudra podsjeća da je u toku javna rasprava o Nacrtu energetske strategije, ali tvrdi da u toj strategiji ni jedan od ponuđenih scenarija ne nudi dekarbonizaciju energetskog sektora, u skladu s planovima i ciljevima EU.

Predstavnici država Evropske unije usvojili su novi tehnički standard za velika postrojenja za sagorijevanje, nazvan LCP BREF (Large Combustion Plants, Best Available Techniques Reference Documents) koji određuje najbolje raspoložive tehnike za smanjenje zagađenja vode, zraka i zemljišta u okviru graničnih vrijednosti emisija koje se moraju postići primjenom tih tehnika.

Analiza razmatra predviđene emisije u zrak iz osam planiranih blokova termoelektrana na ugalj, s ukupnim kapacitetom od 2,6 GW, koji se planiraju izgraditi u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, uključujući i termoelektranu Stanari koja je počela sa radom u septembru 2016. godine.

Ovih pet termoelektrana, uključujući TE Tuzla 7 i Banovići, nisu planirane u skladu s novim standardima, dok za preostala tri planirana bloka, dva bloka TE Ugljevik III, nema dovoljno dostupnih informacija, a TE Stanari također nije u skladu s novim standardima te ekološka udruženja tvrde da neusklađenost s novim standardima nije samo problem za budući pristup EU, nego predstavlja probleme za domaće zakonodavstvo.

Zakonodavstvo i u Federaciji BiH i Republike Srpske već zahtijeva primjenu najboljih raspoloživih tehnika prilikom izdavanja ekoloških/okolišnih dozvola, što dovodi do zaključka da je novo-usvojeni LCP BREF relevantan za postojeće i buduće projekte u BiH.

Koordinatorica za istraživanje u Bankwatchu i autorica analize Pippa Gallop kaže da su standardi nepogodni za kompanije koje moraju napraviti promjene u već planiranim projektima, ali ako se ta revizija ne uradi odmah, mogu se očekivati veliki troškovi u narednih nekoliko godina.

- S obzirom da su ulagači u ovakve projekte, uglavnom državne firme, neisplativi projekti predstavljaju problem, ne samo za elektroprivredu, već i za cijelo društvo - istaknula je Gallop.

Koordinatorica za energetiku u Bankwatchu Ioana Ciuta naglašava da su energetske kompanije na zapadnom Balkanu obavezne biti u skladu s tržištem Evropske unije, one moraju početi investirati u projekte koji će biti isplativi i u budućnosti, što nije slučaj sa ugljem i energijom iz uglja.

- Kako se BiH obavezala kroz ugovor o Energetskoj zajednici da će ispoštivati pravila tržišta, dovoljan je dokaz da nije više moguće odgađati neusklađivanje s legislativom EU, te prestati s traženjem subvencija. Energetske firme moraju početi razmišljati da u budućnosti prestanu sa ulaganjem u takve projekte, koji će izazvati dodatne troške - zaključila je.