logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/01\/150121-biblioteka.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/01\/preview\/150121-biblioteka.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2021\/01\/150121-biblioteka.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

GHB biblioteka dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština

15.01.2021 u 15:09

  • Novosti
  • 0

Gazi Husrev-begova biblioteka danas obilježava 484. godišnjicu postojanja, a njen direktor Osman Lavić ističe da ova impozantna građevina čuva kulturno-historijsko bogatstvo BiH, te da u svom bogatom književnom fondu ima najstarije zapise o BiH i njenoj historiji.

U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj baštini, ne samo za BiH, nego za cijelu regiju i šire.

Lavić dodaje kako Biblioteka služi svojoj misiji te da je koriste studenti, profesori, građani i istraživači.

- Ona je posljednjih godina u fokusu, rekao bih, pod reflektorima naše javnosti i drago nam je da je tako, jer svojim fondovima, zgradom, uvjetima i svim drugim, to zavrijeđuje. Stoga, s ponosom mi svake godine pripremamo godišnjicu, s ciljem da predočimo ono što Biblioteka radi, odnosno šta je radila u protekloj godini, a i da nam to bude na neki način i korektor rada, a sve da naša javnosti, korisnici, osnivač i prijatelji Biblioteke imaju uvid u ono što radimo, da budemo kako je to danas moderno kazati, transparentni, ali i da budemo u duhu vremena kojeg živimo - naglasio je Lavić.

Kaže da su se tokom prošle godine na svaki način pokušavali prilagoditi novonastaloj situaciji, te rad Biblioteke usaglasiti sa specifičnim potrebama korisnika u uvjetima pandemije COVID-19. Ono što je karakteristično za prošlu godinu rada u odnosu na prethodne jeste da je, kako je naveo, do punog izražaja došla digitalna bibloteka koja je formirana prije četiri do pet godina.

Lavić s ponosom ističe da je zabilježeno više od 360.000 pristupa korisnika digitalnoj biblioteci.

- Prošle godine smo također osvježili, osavremenili i uprostili za upotrebu našu web stranicu, gdje smo ponudili više podataka korisnicima. Želim istaći i da je rađena dopuna dva sektora. Prvi je unutarnje sređivanje fondova Biblioteke kao elektronske baze. Nastojali smo biti prisutniji i na online mrežama. Samo prošle godine smo našim korisnicima i javnosti koji nisu mogli izlaziti iz kuće zbog epidemije, ponudili devet izložbi povodom mevluda, ramazana, mukabela. Mi cijenimo da je to bio pravi trenutak za takvu aktivnost - podvukao je.

Značajni iskoraci napravljeni su i u redizajniranju i izmještanju muzejske postavke.

Također, Biblioteka je tu da prati sva dešavanja u društvu, kako u Islamskoj zajednici, tako i šire.

- Mi smo tu da evidentiramo, dokumentujemo sve ono što se dešava i da svojim radom i valorizacijom građe koju čuvamo nastojimo revitalizirati i osvježiti ono što se dešavalo u prošlosti. I naši planovi idu u tom smislu. U fazi smo izrade dugoročnog plana rada Gazijine biblioteke za narednih deset godina – istakao je Lavić.

Obilježavanje 484 godina od postojanja Biblioteke, odnosno misije Biblioteke, jasan je dokaz da su, podvlači on, dobra djela trajna i neuništiva baština.

- Biblioteka ima bogat fond rukopisa na orijentalnim jezicima. Osnovni fond je 10.000 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom. Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, ali i BiH. U Biblioteci korisnicima su na raspolaganju dvije velike čitaonice, a u sklopu nje je i Kongresna dvorana – istakao je Lavić.

 

 

GAZI- HUSREV BEGOVA BIBLIOTEKA  OSMAN LAVIĆ

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...