Očekuje se da će od 70 do 90 posto svih koraljnih grebena nestati tijekom sljedećih 20 godina zbog zatopljavanja oceana, zakiseljavanja mora i zagađenja, kažu znanstvenici s University of Hawaii Manoa, prenosi CNN.

"Do 2100. izgledi su prilično tmurni", kaže Renee Setter, jedna od znanstvenica sa sveučilišta.

Neki aktivisti za zaštitu okoliša i znanstvenici rade na obnovi koraljnih grebena i uzgajaju ih u laboratorijima te potom vraćaju u more kako bi pokušali oživjeti umiruće grebene.

No to možda neće biti dovoljno za spas koraljnih grebena, upozoravaju znanstvenici.

U okviru nove studije izrađene su karte oceana s lokacijama koje bi bile najpogodnije za taj način obnove grebena uzimajući u obzir faktore poput kiselosti voda, temperature mora, gustoće ljudskih naselja i intenziteta izlova.

Nakon proučavanja svjetskih oceana došli su do zaključka da će do 2100. preostati pokoji ili nijedan koraljni greben.

Većina dijelova oceana u kojima sada žive koralji neće do 2045. biti pogodna za njihov život i taj će se okoliš pogoršavati do 2100., pokazuju znanstveni simulacijski modeli.

 "Iskreno, otpadaju većine lokacija", kazala je Setter. Postoji tek nekoliko lokacija na kojima bi se do 2100. mogli obnoviti koraljni grebeni poput dijelova Baje Californije ili Crvenog mora, no čak ni oni nisu idealna staništa za koralje zbog blizine rijeka.

Znanstvenici upozoravaju da su klimatske promjene veliki ubojica.

Ljudsko zagađenje, iako predstavlja problem, tek je mali dio velike prijetnje.

"Napori da se očiste obale sjajni su i borba protiv zagađenja je sjajna. Moramo nastaviti s tim naporima", kazala je Setter. "No borba protiv klimatskih promjena je ono na što stvarno trebamo pozivati kako bismo zaštitili koralje."

Uništavanje grebena imat će razorne posljedice za čovječanstvo. Gotovo milijardu ljudi ovisi o njima kao glavnom izvoru bjelančevina, a koraljni grebeni štite i obalni pojas i infrastrukturu, što znači da bi njihov nestanak mogao ugroziti i sigurnost i održivost obalnih naselja.