Knjiga „Bosna i Hercegovina - Putopisne slike i studije iz 1888“ Johanna von Asbotha predstavljena je juče u Sarajevu u okviru sajma „Knjige u nišama“.

Knjiga je nastala na putovanjima kroz Bosnu na kojima je autor bio u četverogodišnjoj pratnji Benjamina Kallaya, austrougarskog ministra finansija kome je Bosna bila povjerena na upravljanje.

Asbothov putopis je prvi pit objavljen 1887. godine u Budimpešti na mađarskom jeziku, a potom je preveden na njemački i engleski.

Trebale su proći 133 godine, kako je kazao urednik knjige Hamza Ridžal, da ta nevjerovatna knjiga bude, u izdanju IK „Dobra knjiga“, prevedena i na bosanski jezik, što predstavlja osobiti izdavački i prevodilački kuriozitet.

Knjiga je konceptualno uređena u 31 poglavlje. Nakon prva dva poglavlja, u kojima Asboth čitaocu predočava ulazak željeznice u Bosnu, a potom opisuje i Sarajevo, je opširan prohod kroz političku i kulturnu historiju BiH: Rimski kameni spomenici, Bogumili, Bogumilsko groblje na “Polju nevjernika”, Spomenici turskog doba, Vjerska pitanja i nastava, Imovinsko-pravni odnosi...

Autor se potom vraća na Život i življenje u Sarajevu, a onda opisuje put kroz značajnija mjesta BiH: Goražde, Foču, Rogaticu, Mostar, Vrelo Bune, Bileću, Trebinje, Banju Luku, Jajce, Fojnicu, i knjigu zaključuje poglavljem o Književnim pokretima i narodnom pjesništvu.

Kao popratni materijal, u knjizi se nalazi, kako je sam Asboth u podnaslovu naznačio, “37 cjelostraničnih ilustracija i 175 ilustracija u tekstu“.

- Kombinacijom onoga što zna i onoga što vlastitim očima vidi Asboth donosi sliku kulturne historije koja neupitno svjedoči milenijsku kontinuiranu opstojnost Bosne. Literatura koju autor obilato koristi broji oko dvije stotine i pedeset bibliografskih jedinica – naveo je Ridžal.

Prije nego je došao u Bosnu, Asboth je proputovao Evropu, ali i Orijent, što će, kako je Ridžal rekao, biti posebno dragocjeno u pasusima u kojima pravi kontrast između onoga što je ranije vidio i onoga što zatiče u Bosni.

Ti su kontrasti, smatra Ridžal, naročito dragocjeni onda kada Asboth iscrtava etnološke i antropološke skice kako bi opisao muslimane u BiH kojima je autor posebno fasciniran.

- On čak tvrdi da se autentični islam, ili bar ono što Asboth smatra autentičnim islamom, sačuvao upravo u Bosni, a ne u arapskim državama kroz koje je ranije putovao - istakao je Ridžal.

S obzirom da živimo u haotičnom naciokratskom vremenu, kada je konfesionalizam ubio „boga u čovjeku“, ubio osjećanje vjere i vjerovanje i sve je u nekom kleornacionalističkom transu, književnik i recenzent prijevoda Hadžem Hajdarević smatra da upravo knjiga kao što je Asbothova, pomoći će da popunimo mnoge praznine koje su nastale kroz naše školovanje, obrazovanje, nedovoljnu upućenost, osviještenost.

- Asbothovi putopisi otkrivaju novi, lijepi, čedni svijet Bosne kakav nismo mogli poznati u mnogim drugim knjigama, i kod mnogih autora. Impresivan je pristup autora što gleda u detalje, radoznalim okom pokušava da razumije svijet i da ga na kvalitetan način opiše - rekao je Hajdarević.

Naš odnos prema historiji, smatra on, više je projiciranje, prorokovanje 'šta se dogodilo', nego li saznavanje istinskih, pravih činjenica, tako da su na velikoj šteti bili i Bosna i bosanski jezik i osjećanje bosanstva.

U tom nevjerovatnom koloritu različitih vremena, ideologija, sudbina, ratova, u jednoj agresivnoj kolonizaciji bosanske svijesti, istakao je Hajdarević, došli smo u neku vrstu ćorsokaka, da apsolutno ne znamo ni što nam je ova država i na koji način da se odnosimo prema njoj.

- Najbolje su to pokazali neki naši političari koji su sebi dali za pravo da govore o nekoj „ideji“ Bosne, kao da Bosna tek treba da se stvori, oblikuje, a ne da tu postoji veliko, važno, svjetsko društvo više od 1.000 godina - naglasio je on.

Knjiga će, zaključio je, u mnogo-čemu otvoriti oči i pomoći svima da mnogo vole svoju državu i da, kako je kazao „imate otpora prema svakom prolaznom, primitivnom folklorizmu i banalnom romantizmu“.

- Krajnje je vrijeme da iz te romantičarske faze razumijevanja vlastite povijesti uđemo u racionaliziranje našeg odnosa prema historiji i svega što je vezano za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu - poručio je Hajdarević.

 U predgovoru bosanskom izdanju Sead Šemsović knjigu naziva „najboljim sveobuhvatno historijsko-putopisnim djelom o Bosni koje je ikada sačinjeno“.