Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u okviru Festivala MESS, u nedjelju je odigrana bh. predstava "Kavkaski krug redom" u režiji Paola Magellija.

Akteri ove predstave glumci Maja Izetbegović i Ermin Bravo govorili su na pres-konferenciji o njenom značaju, kao i samog Festivala MESS, dok su gosti pres-konferencije koji su nakon gledanja predstave razgovarali sa akterima, bili i mladi iz Inicijative mladih za ljudska prava.

Izetbegović je istakla da je "Kavkaski krug kredom" zahtjevna predstava te da je sinoćnja izvedba bila puna energije jer se osjetila i mladenačka energija iz publike.

Bravo se osvrnuo na činjenicu da zbog nedostatka sredstava ove godine jedna od najavljenih predstava ne dolazi na Festival, kao i da ove godine neće biti klasičnog zatvaranja Festivala MESS s nagradama, čija dodjela je odgođena za iduću godinu.

Predstava koja dolazi iz Grčke autorskog tandema Anestis Azas i Prodromos Tsinikorisa je "Čist grad" i na programu je večeras u Narodnom pozorištu. Autori se, kako je rečeno, bave rasističkom konotacijom riječi "čistoća“ i "čistota“, opasnostima fašizma i identitetom "čistačice“.

"Čist grad" je teatar realnosti gdje se kroz lične priče – čistačica imigrantica u Atini, pokušavaju oslikati i redefinirati stereotipi.

Prodromos Tsinikoris istakao je na pres-konferenciji da su prije šest godina odlučili da ideju čistoće pretvore u djelo kao metaforu na dešavanja u Grčkoj, a to je ekstremna retorika desnice čija je partija izabrana u parlament jer je obećavala da će "očistiti ulice od nečistoće imigranata i bilo koje različitosti u gradu".

Sama ideja počela je, pojasnio je, i kao reakcija na pitanje i ko čisti gradove, ko su ljudi koji rade poslove koje Grci ne žele da rade i ko se bavi stvarnom čistoćom.

-Činjenica je da stranci imigranti čiste ulice, vanjske prostore, dok su žene unutra čiste kuće, brinu se o starijima - rekao je.

Predstava koja dolazi iz Francuske "Razbijeni na komadiće" na programu je 1. oktobra na sceni SARTR-a, a o predstavi su govorili Raphael Cottin i Pierre Meunier.

Naveli su da predstava, u kojoj likovi u komadiće razbiju jedan stari kuhinjski ormarić, govori o ulozi destrukcije i osjećajima koja ona izaziva te o tome da to "pustošenje otvara i oslobađa put za jedan novi početak i daje nadu u originalniji i poetičniji način poimanja i rekonstruiranja naše okoline".

Pierre Meunier, koji je tokom rata dolazio u Sarajevo, naveo je naprimjer da je destrukcija, rušenje barikada, zidova nakon rata  primjer pozitivne destrukcije koja dovodi do nove izgradnje i novog oslobađanju života. Tako da i destrukcija, kaže, može izazvati sreću i biti pozitivna.