Dan bez duhanskog dima u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru obilježen je danas brojnim aktivnostima, interaktivnom video-prezentacijom „Život u dimu – spasi me“, kao i inicijativom „Klima bez dima“.

Inicijativa je dio Projekta smanjenja faktora zdravstvenih rizika u BiH koji podržavaju Vlada Švicarske i Svjetska banka u partnerstvu sa bh. zdravstvenim institucijama, a cilj je da se prikupi 10.000 potpisa i uputi poruka donosiocima odluka o značaju usvajanja novog zakonskog okvira u oblasti kontrole duhana.

Direktorica za saradnju u Ambasadi Švicarske u BiH Barbara Datwyler Scheuer smatra da su svi svjesni da je pušenje još dozvoljeno na većini javnih mjesta u BiH, ali da mnogi građani i donosioci odluka još nisu svjesni koliko je štetna izloženost duhanskom dimu, a djeca su često prve žrtve.

- Danas se pridružujemo pozivu za javnu akciju za spašavanje života i zabranu pušenja na javnim mjestima. Zaštitimo djecu, trudnice, starije osobe, nepušače i sve one koji biraju život bez duhanskog dima – istakla je Datwyler Scheuer.

Vodeći ekonomista i vođa programa u Svjetskoj banci Jamele Rigolini smatra da pušenje utiče na sve, zdravlje, ekonomiju...

Navodi da finansijski troškovi upotrebe duhana i duhanskih prerađevina u BiH iznose oko 900 miliona KM godišnje, uključujući direktne i indirektne troškove zdravstvenog sektora.

- Svake godine u BiH umre oko 9.000 ljudi  od bolesti uzrokovanih duhanom, a 900 osoba umre svake godine zbog izloženosti dima. Prosječna porodica godišnje potroši 2.400 KM godišnje na cigarete, što je mnogo novca – kazao je Rigolini.

Govoreći o posljedicama  duhanskog dima po zdravlje prof. Aida Ramić Čatak je navela da pasivno, nevoljno pušenje obuhvata veći broj - nego onih koji su aktivni pušači koji tri četvrtine svog duhanskog dima izbace u okolinu.

Podsjetila je da svako ko boravi u prostoriji sa drugim pušačima, podjednako ima šanse da oboli od neke bolesti kao i da je sam aktivni pušač, te da su posebno osjetljive skupine: djeca, novorođenčad, trudnice, hronični bolesnici...

Donošenje zakona Ramić-Čatak smatra samo jednom karikom u lancu, ali je neophodna kako bi disciplinirali prostore u kojima niko,  zbog svoje vlastite bolesti ovisnosti, nema pravo da ugrožava zdravlje  drugih.

Insistiranje na donošenju zakona o kontroli duhana, kako je istaknuto, ima za cilj da unaprijedi zdravlje stanovništva, a BiH je u obavezi da ratificiranu Okvirnu konvenciju o kontroli duhana, uskladi sa zakonom.

Također je 40 organizacija članica Partnerstva za BiH bez duhanskog dima, a povodom Dana bez cigareta uputilo apel svim nivoima vlasti u BiH da ispune svoje obaveze te osiguraju poštivanje i zaštitu ljudskih prava na život i zdravu okolinu.

Traže da se u BiH što prije usvoji i implementira novi zakonski okvir usklađen sa Konvencijom, i da poduzmu hitne mjere po pitanju usvajanja zakonske regulative o kontroli duhana.

Obilježavanje Dana bez duhanskog dima u regiji je pokrenuto 1982. godine kao način da se javnost upozori na štetne posljedice duhanskog dima.