Knjiga Helene Dragić "Toponomastika stolačkoga kraja" koja uz temeljito znanstveno proučavanje toponimije, prikazuje i različita jezična i kulturna prepletanja na stolačkom prostoru, objavljena je u nakladi Matice hrvatske Stolac.

U predgovoru ta istaknuta znanstvenica pojašnjava pojmove onomastike, antroponomastike i toponomastike, zatim upoznaje čitatelje s historijom stolačkog kraja u kojem tragovi ljudske civilizacije datiraju prije više od 13 hiljada godina i daje uvid u sami nastanak monografije koja je nastala na temelju njezine doktorske disertacije "Horonim Hercegovina i toponomastika stolačkog kraja".

Autorica nas upoznaje i s drugim važnim historijskim svjedočanstvima o tom kraju poput snažnog grčkog utjecaja na civilizaciju Daorsa, brojnih arheoloških otkrića, među kojima je i kaciga iz 3. stoljeća prije Krista koju krasi natpis PIN, koji je opet najstariji grčki natpis u BiH, kao i toponima nazvanih po kultnoj kraljici Vidi, a koji dokazuju visoku razinu ilirske kulture.

Pored toga, spominju se i veličanstveni nadgrobni spomenici - stećci i nekropole, koji zorno dokazuju bogat život u 13.,14., i 15. stoljeću do turske okupacije. Iz turskih vremena sačuvano je nekoliko mostova i kula te ostaci hramova i hanova koji su ostavili trag orijentalne kulture i civilizacije.

Dragić navodi kako je jedan dio toponima mijenjao imena kroz povijest, od primjerice današnjeg sela Aladinići koje se do turske okupacije zvalo Ladinići prema Ladi, slavenskoj božici mladosti, ljepote, plodnosti i proljeća, do Gornje ćuprije koja je preimenovana u Inat ćupriju.

Cilj je monografije, po autoričinim riječima, popisati, opisati i objasniti nastanak imena toponima u stolačkom kraju te rasvijetliti motivaciju tih imena i tako pokazati višetisućljetni život u stolačkom kraju.

O knjizi, koja ima 205 strana, govore recenzenti prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i prof. dr. sc. Đuro Blažeka s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok je na kraju knjige uvršten i zaključak u kojem se, među ostalim, navodi da su toponimi stolačkoga kraja iznimno važna riznica u kojoj je jezično, filološko, kulturno, povijesno, antropološko, etnološko i teološko blago.