Knjiga "Etnički konflikti - Na Balkanu i ne samo tu" češkog etnologa Filipa Tesara predstavljena je sinoć u Sarajevu u organizaciji Ambasade Češke Republike u Bosni i Hercegovini i izdavača - 'Biblioteke 20. vijek' iz Beograda.

U traganju za odgovorom na temeljno pitanje - Zbog čega i na koji način dolazi do etničkih konflikata?, autor elaborira različite modele etničkih konflikata u svijetu, uključujući krvavi raspad bivše SFRJ 90-ih godina 20. stoljeća, i to kroz prizmu neposrednih saznanja i vlastitih uvida stečenih tokom terenskih istraživanja i temeljitog proučavanja dokumentarne građe o tom fenomenu.

Radi se o nesvakidašnjem rukopisu u prijevodu Adina Ljuce, koje nije ograničeno na etnološke, antropološke i sociološke aspekte, nego nosi obilježja i pečat sveobuhvatne interdisciplinarne studije, koja se suprotstavlja pojednostavljenoj tezi Roberta Kaplana o tome "da se narodi na Balkanu oduvijek mrze", kao i stereotipu o Bosni kao "tamnom vilajetu".

Prema riječima autora, upravo iskustvo koje nosi iz Bosne i Hercegovine i Kosova potaklo ga je na pisanje knjige, a njegova ideja-vodilja jeste da rat u BiH nije bio etnički konflikt, nego da su ti sukobi, zapravo, bili prateća pojava, a da je takva percepcija nametnuta kako bi se opravdala ili promicala određena retrogradna politika.

Promišljanja u širem kontekstu navela su ga da se usprotivi crno-bijelim tumačenjima i uvriježenim stereotipima i predrasudama, pa i kolonijalnom pristupu i poimanju stvarnosti koji polazi od teze - da je Zapad civiliziran, a Istok neciviliziran i suprotstavljen postignućima zapadne civilizacije.

Tesar, nadalje, navodi kako je borba za vlast u osnovi svakog sukoba, te da se ljudi koji nisu u prilici da određuju tok okolnosti, okupljaju slijedeći 'psihologiju stada', ali ne u pežorativnom smislu, nego kao rekaciju na određenu konkretnu opasnost, tražeći utočište i sigurnost u sklopu jedne zajednice.

Budućnost Bosne i Hercegovine vidi u daljnjem institucionalnom jačanju i približavanju članstvu u Evropskoj uniji, te pritom navodi kako je daytonsko uređenje institucioniliziralo etničku podjelu, i da je neophodno činiti male, ali značajne korake na simboličnoj ravni koji su u funkciji jačanja društvene kohezije i konsenzusa, odnosno prevladavanja svojevrsnog status-quoa i usvajanja evropskih standarda.       

Za prevoditelja djela Adina Ljucu knjiga daje širi uvid u konflikt kao univerzalnu pojavu i obiluje primjerima iz cijelog svijeta, nudeći mogućnost komparacije različitih iskustava.

Ističe kako je Tesar na stanovištu da je mržnja najraširenije laičko objašnjenje etničkih konflikata, te da Bosna i Hercegovina nikako nije bila tamni vilajet, kako nam se danas želi prikazati, pojašnjavajući kako je do krvavih zločina došlo zbog toga što se ono što je prirodno sraslo nije moglo drukčije rastrgati.

U tom kontekstu, potcrtava autorovo podsjećanje na rezultate ispitivanja javnog mnijenja, provedenog na prelomu 1989. i 1990. godine, neposredno prije disolucije bivše države, koje je rezultiralo reprezentativnim zbirom pokazatelja o nacionalnoj toleranciji, a koje nedvojbeno pokazuje da je najveća mjera tolerancije bila zabilježena upravo u BiH.

Da se rastrgnu tako jake veze, kao one koje su postojale među stanovnicima BiH u njenoj prirodnoj multietničkoj sredini, bili su neophodni najradikalniji zločini - etničko čišćenje, koncentracioni logori, silovanja..., smatra Ljuca.

U osvrtu na knjigu, češki historičar i antropolog František Šistek navodi kako se radi o kompleksnoj studiji koja se protivi pojednostavljivanju te sve propituje iz više različitih uglova i stajališta, kao i znansvenih oblasti, uključujući etnološke, antropološke, historijske, sociološke i druge aspekte.

Ocijenio je kako rukopis, uz značajan teorijski uvid, nudi zanimljiv pristup, polazeći, između ostalog, od bh. iskustva tokom 90-tih godina prošlog stoljeća, te da je prijemčiva za najširu čitalačku publiku.

Šistek pojašnjava kako knjiga pokazuje da je tokom nemilih dešavanja u BiH bila sveprisutna instrumentalizacija i manipulacija, kao i da BiH prije rata nije bila zemlja mržnje, nego, naprotiv, mjesto suživota i međusobnog uvažavanja, vrijednosti koje su i danas, itekako, aktuelne i poželjne.

Knjiga "Etnički konflikti - Na Balkanu i ne samo tu" objavljena je u ediciji Biblioteke 20. vijek, a što su podržale češke ambasade u Sarajevu, Zagrebu, Beogradu i Podgorici.

Filip Tesar (Tesař) rođen je 1969. godine u Pragu. Studirao je etnologiju na Karlovom univerzitetu, a od 1990. godine posvećuje se istraživanju postkomunističke tranzicije, evroatlantskih integracija i utjecaja Kine. Radio je kao novinar, prevodilac, humanitarni radnik, diplomata i kao politolog na Institutu međunarodnih odnosa u Pragu. Predavao je antropologiju Balkana na nekoliko čeških univerziteta. Obavio je niz terenskih istraživanja, naročito u BiH i na Kosovu, ali i u Hrvatskoj, centralnoj Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji. Autor je nekoliko strateških analiza za Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Predsedničku kancelariju Republike Češke. Za potrebe češke diplomatije napisao je priručnik o ekonomskoj, javnoj i kulturnoj diplomatiji na Balkanu.