Bosna i Hercegovina izuzetno je bogata prirodnim, historijskim i arheološkim lokalitetima i zavrjeđuje da građani godišnje odmore provedu unutar granica svoje države, zbog zdravstvenih, ali i ekonomskih razloga.

 Bosanskohercegovački arheolog i historičar prof. dr. Enver Imamović u razgovoru za Fenu kazao je da mnogi građani obilaze Španiju i Italiju, a da nisu prvo saznali gdje je zakopan posljednji kralj Bosne Sjepan Tomašević ili se okupali u Uni, udahnuli svjež zrak na Zelengori, brali čaj na Bjelašnici, lovili pastrmke na potocima ili lovili leptirove na bosanskim pašnjacima.

Ako se upute u bilo koji dio BiH, naglasio je Imamović, postoji pregršt toga za vidjeti, a potrebno je samo da imaju želju da upoznaju svoju domovinu i da se informišu na internetu.

Naglašavajući značaj obilaska arheoloških nalazišta, Imamović preporučuje najznačajnije rimsko antičko naselje na Ilidži, koje se u sarajevskom polju razvilo uz ljekovita sumporna vrela.

Posebno je izdvojio Butmir, najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini iz kasnog kamenog doba. Otkriveno je 1893. i predstavlja karakteristike cijele kulturološke grupe kasnog neolitika u centralnoj Bosni nazvanoj 'butmirska kultura'.

Arheološko područje Butmir, najstarije i najpoznatije arheološko nalazište, nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice, nedaleko od savremenog naselja Butmir.

- Tu su otkriveni ogromni ćupovi puni žita, ječma i boba, koji se sada nalaze u Zemaljskom muzeju. A vrlo interesantni su i ljudski likovi od ilovače koji prikazuju  četiri ljudske rase, među kojima je i crnačka, što buni  mnoge arheologe, jer otkud nama spoznaja o toj rasi prije 5.000 godina - istakao je Imamović.

Autor je i knjige "Prijestolni Bobovac: arheološko-historijski vodič" u kojoj je ukratko opisao šta je Bobovac bio u prošlosti, njegov značaj i kako je izgledao.

- Gdje god vas put odnese, u Stari Soko Grad u Hercegovini, Srebrenik, Blagaj ili Ostrožac kod Bihaća, nećete ostati ravnodušni - zaključio je Imamović za Fenu.