Veliki je otpor prema gradnji malih hidrocentrala u BiH. No, Ramo Gutić, osnivač kompanije Banstroj, misli drugačije. Ova kompanija proizvodi turbine za male hidroelektrane koje su vrlo tražene na evropskom tržištu. Gutić kaže da su njihove turbine tehnološki najsavršeniji proizvod koji BiH u cijelosti samostalno proizvodi, te da je turbina u potpunosti projekat domaće pameti.

Piše: Zdravko Čupović ([email protected])

U Bosni i Hercegovini već godinama unazad dominiraju investicije u radnointenzivnu industriju. Ipak, i laicima je jasno da se do boljeg standarda građana i većih plata teško može doći razvijanjem tekstilne i sličnih industrija koje donose malu dodatnu vrijednost, a samim tim i mali profit. Za brži ekonomski napredak su nam neophodne investicije u složeniju industriju. Najidealniji scenarij bi svakako bio kada bi takve investicije pritom dolazile od domaćih investitora. Iako su malobrojni, takvih investitora srećom još uvijek ima u BiH.

- U BiH se proizvodi bosanska turbina za male hidroelektrane. U Banovićima postoji fabrika koja proizvodi Kaplan &Francis turbine do 5 MW snage koje su vrlo tražene na evropskom tržištu. To je potpuno bosanski proizvod i ja tvrdim da je to tehnološki najsavršeniji proizvod koji BiH u cijelosti samostalno proizvodi. Ako neko ima neki bolji neka ga pokaže. Ta je turbina u potpunosti projekat domaće pameti - odgovorio je jednom prilikom u neformalnom razgovoru neposredno pred početak pandemije novinaru magazina Start BiH Edhem Bičakčić, nekadašnji direktor Elektroprivrede BiH na pitanje koji je najkompleksniji gotov proizvod domaće pameti.

Sama činjenica da ovakav proizvodni program imamo samo mi na području Balkana, osim Slovenije, govori o tome da je za ovakav proizvod potrebno znanje i iskustvo iz oblasti mehanike fluida, dizajna turbina, tehnologije izrade turbina te iskustva u puštanju u pogon turbinske opreme koja se godinama stiču

Njegove tvrdnje smo provjerili kod još nekoliko stručnjaka i poznavalaca domaćih proizvodnih kapaciteta i dobili potvrdan odgovor.

Kako ćemo kasnije saznati, u pitanju je kompanija Banstroj, koju je osnovao Ramo Gutić. Očekivano, naše prvo pitanje za direktora je bilo šta je to tako složeno i kompleksno kod ovih turbina.

- Sama činjenica da ovakav proizvodni program imamo samo mi na području Balkana, osim Slovenije, govori o tome da je za ovakav proizvod potrebno znanje i iskustvo iz oblasti mehanike fluida, dizajna turbina, tehnologije izrade turbina te iskustva u puštanju u pogon turbinske opreme koja se godinama stiču. Naša firma proizvodi sve vrste turbina za mHE, a to su Pelton, Francis i Kaplan. Pored kompletne turbinske opreme, naša firma dizajnira i proizvodi kompletnu hidromehaničku opremu, odnosno ustave, rešetke, čistilice, hidrauličke agregate, itd. Takve firme su rijetke u cijelom svijetu jer se inače firme baziraju na jedan od dva pomenuta dijela hidroenergetskih objekata. Naš tim od osam mladih, a već iskusnih inženjera, među kojima sam i ja malo stariji, nosioci su projekata i tehničkih rješenja vezanih za te projekte - pojašnjava Gutić za magazin Start BiH, uz napomenu kako je svaki njihov iskusniji inženjer u mogućnosti da sam konstruiše proizvod. Međutim, dijeljenje iskustava između inženjera, kao i njegovo mentorstvo osigurava da uvijek imaju proizvod koji je vrhunskog kvaliteta.

Svaka turbina je jedinstvena

A da bi se napravila turbina na određenoj lokaciji potrebna su temeljna znanja iz mehanike fluida, znanja iz oblasti dizajniranja radnih kola turbina, znanja u dizajniranju kompletnih turbinskih sklopova, poznavanje materijala od kojih se izrađuju tubinski dijelovi, poznavanje proračuna čvrstoće, poznavanje tehnologija izrade, tehnologije antikorozivne zaštite i poznavanje ukupnog procesa pretvorbe mehaničke energije u električnu energiju.

- Kompleksnost turbina za mHE se ogleda u tome što svaki projekat kreće od nule. Tako svaki projekat zahtijeva zaseban dizajn, proračun, simulaciju, itd. Tako da se niti jedan dio turbine ne prepisuje sa nekog od prethodnih projekata. Iskusan inženjer provede oko 500 sati u konstruisanju turbine, kao i simuliranju radnih uvjeta i ispitavanju modela koji se dobio proračunom. Za ove poslove koristimo najnaprednija softverska i hardverska rješenja koja su trenutno dostupna na tržištu i time osiguravamo dug radni vijek, male troškove održavanja i najbolju moguću efikasnost turbina - navodi naš sagovornik.

Nesposobnost vlasti da upravlja svojim elektroenergetskim sektorom dovest će do toga da ćemo postati uvoznici električne energije, a epilog će biti skuplja električna energija za potrošače. Izgleda da je to nečiji cilj da nam neko prodaje zelenu električnu energiju po znatno većoj cijeni od one zelene električne energije koju sami možemo proizvesti

Prve turbine proizvedene u BiH puštene su u rad 2002. godine. Riječ je o dvije turbine, jedna snage 350 kW, a druga 150 kW, instalisane na srednjem ispustu vode iz brane Snježnica u opštini Teočak. Gutić pojašnjava kako akumulacija Snježnica služi sa snabdijevanje tehnološkom vodom termoelektrane Ugljevik. Ugradnjom turbina umjesto raspršivača energije dobiveno je 1,2 GWh električne energije. Konstruktor ovih turbina je bio naš sagovornik, ali tada kao direktor jedne druge firme.

Banstroj danas zapošljava 40 radnika, od čega je osam inženjera mašinstva. Njihove turbine su ugrađene na 60% mHE u BiH, a van BiH ugrađene su u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji. Pored kompletne turbinske opreme, njihova hidromehanička oprema za mHE našla je svoje mjesto također u Crnoj Gori, Albaniji i Srbiji, ali i u Makedoniji i Kosovu. Napominju kako također nude i  modernizaciju postojećih postrojenja koja su građena kada nije bilo tehnologija i softvera koji su nam danas dostupni. Takav jedan primjer je izrada radnog kola Francis turbine za kupca iz Francuske, gdje su postigli veći stepen iskorištenosti, odnosno dobili efikasniju proizvodnju i veću snagu na toj mHE.

Cijene

Cijena mašinskih konstrukcija ovog stepena složenosti ukoliko radite za nekog naručioca po njegovoj tehničkoj dokumentaciji je oko 7-10 KM/kg. Cijena  turbinske opreme koju radi Banstroj se kreće u rasponu 30-40 KM/kg.

Koncept turbina koje se koriste u hidroenergetskim objektima je odavno poznat, a turbine današnjice u tehnološkom smislu imaju jako malo mjesta za usavršavanje.

- Turbine koje se koriste u mHE i HE su najefikasniji proizvođači električne energije sa 90-95% efikasnosti dok recimo solarni paneli imaju efikasnost od 15-20% a vjetroturbine oko 50%. Važno je spomenuti da turbine za mHE nisu serijski proizvod te da se svaka turbina za mHE razvija u odnosu na dati projekat i u tom smislu možemo reći da je svaka turbina proizvedena prema najvišim standardima i sa najboljim dostupnim tehnologijama u tom trenutku - kaže Gutić.

Ekologija ili neznanje i populizam?

Međutim, izgradnja mHE u BiH je posljednjih godina uglavnom blokirana zbog velikog otpora javnosti i ekoloških udruženja.

Na tragu toga, Gutić kaže kako od države ne očekuje nikakvu pomoć niti ima iluziju da je nekome iz vlasti stalo da pomogne ovakvim kompanijama koje su orjentisane na razvoj vlastitih proizvoda. Štaviše, kaže kako vlast radi na zakonodavstvu da se zabrani gradnja malih hidroelektrana, navodno pod pritiskom ekoloških udruženja.

- Zabrana gradnje mHE nije uvedena nigde u svijetu, a mi bi mogli biti prva zemlja koja će to uvesti. A i da je to potrebno, trebali bi biti zadnji koji će to uraditi jer imamo vlastiti resurs (hidropotencijal)  i vlastitu proizvodnju opreme za mHE, a uz to smo i najsiromašniji u Evropi. Samo jedna napomena, sa namjerom da podvučem značaj broja investicija u ove projekte. Naime, Austrija je izgradnjom 4.000 mHE razvila desetak respektabilnih firmi iz ove oblasti i sada plasiraju svoju opremu po cijelom svijetu. Mi, u BiH imamo, do sada, izgrađenih 115 objekata, od čega nešto više od pola je sa našom opremom a već smo respektabilna kompanija iz ove oblasti. BiH ima potencijal za izgradnju 500 mHE, uz 2% opterećenja naših vodenih tokova, i mogućnost proizvodnje 2.500 GWh ekološko prihvatljive električne energije što je ekvivalent TE Kakanj. Izgradnja 500 mHE otvara investiciju od 2,5 milijardi KM za 10 godina odnosno godišnje 250 miliona KM. Ova investicija obezbjeđuje i 7.500 novih radnih mjesta. Stoga smo mišljenja da su mHE razvojna šansa za BiH – smatra Gutić.

Kako je i kada sve počelo

Gutić je dragocjeno znanje počeo sakupljati još od davne 1988. godine kada se zaposlio u firmi Elektrokovinar iz Laškog u Sloveniji kao konstruktor turbinskih sklopova. U pitanju je firma koja je ustanovljena kao remontna radionica Dravskih Elektrana. Kasnije se, kaže nam, pojavila ideja da radionica proizvodi opremu za male hidroelektrane, a naučna i stručna podloga je bio Turboinstitut iz Ljubljane. Dalji razvoj ove firme je podrazumijevao zapošljavanje inženjerskog kadra koji bi bio nosilac razvoja ovog proizvodnog programa.

-Na osnovu toga je došlo do mog zaposlenja u Elektrokovinaru Laško. Radeći u timovima kao konstruktor, tehnolog i projektant sticao sam znanja iz ove oblasti. Nakon završetka rata 1996. sam se vratio u BiH sa namjerom implementacije projekata mHE u BiH. Znanja i iskustva se stiču radeći na projektima. Što je više projekata više je saznanja, odnosno mogućnosti da kroz praksu potvrdite stečena znanja i da ih usavršavate. Godine 2005. dolazi do ekspanzije izgradnje mHE u BiH, tako da je firma Conel Company do 2009. god imala oko dvadesetak objekata mHE sa ugrađenom svojom opremom. Time je i moje znanje i iskustvo dobilo na gabaritu. Iste godine moja malenkost osniva firmu Banstroj d.o.o. Banovići sa radionicom i razvojnim biroom, naravno, sa fokusom na mHE. Od ove godine dolazi do većeg zapošljavanja inženjerskog kadra i širenja znanja i iskustva na iste – kaže Ramić.

Na pitanje zbog čega se onda javlja toliki otpor i do čega će to na kraju dovesti, dobili smo jasan odgovor.

- Neznanje, nekompetencija, populizam. Nesposobnost vlasti da upravlja svojim elektroenergetskim sektorom dovešće do toga da ćemo postati uvoznici električne energije, a epilog će biti skuplja električna energija za potrošače. Izgleda da je to nečiji cij da nam neko prodaje zelenu električnu energiju po znatno većoj cijeni od one zelene električne energije koju sami možemo proizvesti.