U Vinskoj galeriji Vukoje u Trebinju održan je šesti Salon žilavke, koji je i ovaj put okupio najznačajnije proizvođače ove poznate autohtone hercegovačke vinske sorte. Pored 24 vinarije koje su predstavile preko 60 vinskih etiketa, na sajmu su učestvovali i brojni lokalni proizvođači hrane, zaokružujući ponudu za brojne posjetioce, među kojima se našao i veći broj bosanskohercegovačkih, regionalnih i međunarodnih turista.

Na ovaj način, Salon žilavke još jednom je potvrdio status Hercegovine kao regije u kojoj se proizvode vina svjetske kvalitete i Trebinja kao jednog od najznačajnijih centara vinskog turizma.

S ciljem etabliranja i promocije cjelokupne Hercegovine kao značajne destinacije za vinski turizam, u sklopu ovogodišnjeg Salona žilavke predstavljen je i novi vizuelni identitet Vinske ceste Hercegovine, te je uz podršku projekta USAID Turizam održan i fam trip za predstavnike lokalnih, regionalnih i međunarodnih medija. Pored vinarija, novinari, fotografi, TV producenti i blogeri imali su priliku doživjeti jedinstven obilazak Trebinja u barci na rijeci Trebišnjici, te posjetiti domaćinstvo pčelara Nedjeljka Pažina na tromeđi Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore.

-Poznato je da je Žilavka jedinstveno vino, vezano samo za areal Hercegovine, i da je najbolja lična karta svakog vinskog podruma u Hercegovini. Sigurno je da je razvoj vinske ceste značajan ne samo za vinarije, nego i sve male proizvođače sira, pršuta i ostalih delicija koji imaju šansu da se prezentuju uz vina. Eno-gastronomija je u jakom usponu, a razvojem Vinske ceste Hercegovine ćemo dobiti još veću prepoznatljivost, kako u regionu, tako i u svijetu, izjavio je Radovan Vukoje, vlasnik vinarije Vukoje u čijim prostorijama je održan Salon žilavke.

Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvaća višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine - najjužnijem dijelu Bosne i Hercegovine koji je karakterističan po mediteranskoj klimi i zahtjevnom, ali izuzetno zahvalnom terenu kraških vapnenaca. Od Ljubuškog i Čitluka u zapadnoj Hercegovini, preko Mostara, Čapljine i Stoca u centralnom dijelu, pa sve do Trebinja na jugu, proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli  su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina Žilavke, Blatine, Vranca i Trnjaka, te mnogim drugim međunarodnim vinskim sortama. Vinarije su tek najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno naslijeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva cijele regije.

Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinske komora Bosne i Hercegovine s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje, uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam). Vinska cesta Hercegovine je kandidat za Iter Vitis Kulturnu rutu Vijeća Evrope, a zvanična potvrda članstva očekuje se u septembru 2022. godine.