Slovenija je lani zabilježila rekord od 4,9 milijuna turističkih dolazaka, a trend rasta, posebno stranih posjetitelja, nastavlja se i ove godine, s čime rastu i troškovi njihove zdravstvene zaštite, što je aktualno i s obzirom na najave reforme zdravstvenog sustava koji će biti jedan od prioriteta nove vlade.

Podaci o troškovima zdravstvene zaštite za ovu godinu još nisu poznati, no lani je ona pružena za oko 54 tisuće pacijenata iz inozemstva, a vrijednost pruženih usluga bila je skoro 19,7 milijuna eura, prenosi Hina.

Iako turisti iz članica EU-a koji su najbrojniji u vrijeme dopusta u drugoj članici, pa tako i u Sloveniji, s europskom karticom zdravstvenog osiguranja imaju u slučaju nesreća i ozljeda pravo na osnovne usluge zdravstva kao i domaći osiguranici, trošak se naplaćuje iz njihove police kasnije, a pri tome dolazi i do kašnjenja ili komplikacija, posebno kad je riječ o situacija spašavanja iz planina nakon nesreća, oko čega se polemike vode već godinama.

Skoro 60 posto zdravstvenih usluga prilikom odmora u Sloveniji odnosi se na Austrijance i Nijemce koji su u Sloveniji najčešći gosti.

No i računi za zdravstvene usluge što ih domaće osiguranje refundira svojim osiguranicima, a lani su iznosili 19,2 milijuna eura, najčešće su isto tako iz Austrije i Njemačke, kamo Slovenci često odlaze kao turisti, poslom ili na proputovanju.

Najčešće pitanje koje se u vezi sa stranim turistima i njihovim troškovima prilikom boravka u Sloveniji spominje svake godine jesu troškovi gorske službe spašavanja i helikoptera s liječničkim timom koji dežuraju i imaju najviše posla ljeti kod spašavanja iz planina, jer je riječ o vrlo visokim iznosima.

Radi se o više stotina takvih intervencija godišnje pa se je već predlagalo da oni koji u planine odlaze neadekvatno opremljeni ili riskiraju na druge načine te piju alkohol, a pri tome dožive nesreću, moraju sami plaćati takvo spašavanje ili imati posebno skup paket za takvu vrstu spašavanja, kakav ima Austrija.

Jedna je vladina uredba prije nekoliko godina takvu mogućnost i predvidjela, ali se navodi da se takve intervencije vrlo rijetko mogu naplatiti i obično završe na sudu, jer treba dokazati krivnju unesrećenog za ono što mu se dogodilo.