logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/09\/fna-108620.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/09\/preview\/fna-108620.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2019\/09\/fna-108620.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Stručnjaci iz deset država na konferenciji o zaštiti pisanog naslijeđa

11.09.2019 u 13:12

  • Novosti
  • 0

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu i Univerzitet u Sarajevu okupit će 16. i 17. septembra stručnjake iz oblasti konzervacije i restauracije iz BiH i inozemstva, na 'Prvoj međunarodnoj konferenciji o zaštiti pisanog naslijeđa'.  

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteka Osman Lavić naglasio je tim povodom na konferenciji za novinare da je zaštita pisanog naslijeđa težak, mukotrpan, spor i skup posao.

Konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa namijenjena je, kaže, za dodatnu afirmaciju pisanog naslijeđa te biblioteke, razmjenu iskustava, a i prilika je za okupljanje struke s ciljem daljnjeg unaprjeđenja zaštite i rada na zaštiti pisanog naslijeđa.

- Biblioteka želi biti vodeća institucija. Mislim da imamo i uvjete za takvo nešto, u regiji. Zato želimo biti predvodnici i u vezi naučne valorizacije, tog dijela posla - kazao je. Spomenuo je podršku UNESCO-a čiji će predstavnici prisustvovati konferenciji, kao i državnih i institucija islamske zajednice. 

I član Organizacijskog odbora skupa profesor Ćazim Hadžimejlić navodi da se radi o značajnom skupu, koji će poruke poslati kako bh. tako i široj javnosti.

Ističe da je Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu nosilac procesa konzervacije i restauracije jer ima i najviše građe na ovim prostorima, a UNSA sa studijem konzervacije i restauracije može pružiti adekvatne uvjete da se educira kadar koji će voditi računa o pisanoj građi ali i pokretnoj kulturnoj baštini (slike, ćilimi, metal…).

- Konferencija će poslati poruku da Gazi Husrev-begova biblioteka i UNSA imaju sluha za kulturnu baštinu, pogotovo za pisanu građu koja je specifična - kazao je. Ističe stručnost kadra Gazi Husrev-begove biblioteke, u toj oblasti.

Međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa bit će održana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića. Zvanično otvorenje najavljeno je za ponedjeljak navečer, a u radnom dijelu sudjelovat će 16 izlagača iz deset država. Planirano je da sudionici posjete i srodne institucije, a u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu bit će postavljena i prigodna izložba.

Gazi Husrev-begova biblioteka osnovana je 1537. godine, smatra se jednom od najstarijih javnih biblioteka u ovom dijelu Evrope. Posjeduje vrijednu bibliotečku građu, koja je podijeljena u sedam fondova. U rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke je ukupno 10.585 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku s oko 20.000 većih i manjih djela iz svih oblasti nauka koje su se izučavale u vrijeme njihovog nastanka.

zastita pisanog naslijeda

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...