"Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele" naziv je gostujuće izložbe muzeja iz Tešnja koju će Historijski arhiv Sarajevo organizirati 28. februara u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva, u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Postavkom se pokuša približiti i dočarati period Bosanskog kraljevstva, ali i pružiti mogućnost da se posmatranjem raznovrsnih dokumenata i pečatnih slika stekne jasnija predstava o bogatoj produkciji vladarskih i vlasteoskih kancelarija u srednjovjekovnoj Bosni.

S obzirom na to da u BiH nisu sačuvani ni arhivi vladarske, ali ni ostalih velikaških porodica iz srednjeg vijeka, izlaganje i poznavanje ovog materijala postaje time značajnije i korisnije, navodi se u saopćenju Historijskog arhiva Sarajevo.

Originali dokumenata i pečata koji će biti predstavljeni na izložbi danas se nalaze u Državnom arhivu u Dubrovniku i čine izbor iz najkompletnije i najbolje očuvane zbirke povelja i pečata za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije.

Izloženi su dokumenti skoro svih bosanskih vladara i u hronološkom smislu obuhvataju najširi mogući raspon, od povelje bana Kulina iz 1.189. godine, koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih povelja i pisama kralja Stjepana Tomaševića iz 1.461, pred sam kraj postojanja srednjovjekovne bosanske države. 

U te 272 godine bosansko-dubrovački odnosi su prolazili kroz mnoge faze, uspone i padove, ali su posebno dobili na značaju nakon 1.326. kada je ban Stjepan II Kotromanić osvojio područje Humske zemlje i time postao neposredni susjed Dubrovnika. Od tog momenta, usljed ekonomskog i političkog jačanja i vladara i vlastele u Bosni, kao i zbog pojačanog dubrovačkog interesa za rude i robu koji su se nudili i mogli steći na bosanskom tržištu od druge polovine 14. stoljeća, broj sačuvanih dokumenata značajno raste, a njihov sadržaj postaje raznovrsniji.