Na završnoj večeri manifestacije "Stolačko kulturno proljeće" u četvrtak navečer u pastoralnom centru Sarsenterum u Stocu predstavljan je godišnjak za povijest i kulturu.

Ovo je 17. zbornik koji izdaje Matica hrvatska Stolac, a koji obrađuje različite teme na više od 390 stranica.

Pored već uobičajenih priloga koji prate kulturno-društvena događanja u tom gradu i okolici, posebnost ovogodišnjeg zbornika su prilozi vojvođanskih Hrvata.

Studiozno obrađeni uradci doprinose sveopćem razvoju hrvatske kulture, što je u konačnici i jedna od glavnih zadaća Matice hrvatske Stolac.

Godišnjak je predstavio njegov glavni i odgovorni urednik Željko Raguž zajedno sa Tomislavom Žigmanovim i Nikolom Bašotvanović.

- Što nas kao narod povezuje, jest činjenica sličnog političkog položaja kroz našu nedavnu povijest. Ključna karakteristika je ta da su dijelovi naših naroda u državama u kojima su živjeli u ranijim razdobljima 19. i 20.  stoljeću prošli proces kakav su prošli i drugi europski narodi, dakle u državama u kojima je hrvatski narod živio, većinski narodi postaju nacije, a dijelovi našeg naroda dobivaju status nacionalne manjine - rekao je Željko Raguž.

O glavnoj temi zbornika za koji su i sami dali svoje vrijedne priloge i istraživanja govorili su Tomislav Žigmanov i Darko Baštovanović.

- Za nas kao jednu manjinsku zajednicu, koja tek razvija svoje institucionalne okvire i kapacitete i koja preko 12 godina nije formalno-pravno imala nikakav regulirani status, jako je bitno da na svjetlo dana iznjedrimo ovakve teme koje smo obradili u ovom zborniku - naglasio je Baštovanović.

Predsjednik Matice hrvatske Stolac Mladen Bošković govorio je o problemima i izazovima s kojima se susreću vojvođanski Hrvati, o njihovoj društvenoj marginalizaciji, te nemogućnosti ostvarivanja svojih ljudskih i manjinskih prava, navedeno je službenim stranicama Općine Stolac.