Rezultati "Glasa građana za klimu", dosad najvećeg globalnog istraživanja javnog mnijenja o klimatskim promjenama, pokazuju da šezdeset četiri posto ljudi vjeruje da klimatske promjene predstavljaju hitnu situaciju, bez obzira na trenutnu pandemiju Covid-19 .

Rezultati su objavljeni danas, a istraživanjem je pokriveno 50 zemalja sa više od polovine svjetskog stanovništva, te uključuje više od pola miliona osoba mlađih od 18 godina, koje predstavljaju ključnu kategoriju za klimatske promjene, ali koje uglavnom još nemaju pravo glasa na redovnim izborima. 

Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), koji je organizovao ovo inovativno istraživanje zajedno sa Univerzitetom u Oxfordu, sa vladama širom svijeta podijelit će detalje rezultata istraživanja, račlanjene po starosnoj dobi, polu i obrazovanju. U mnogim zemljama koje su učestvovale, ovo je prvi put da se poduzelo opsežno istraživanje javnog mnijenja o temi klimatskih promjena.

Ova, 2021. godina je bitna što se tiče obaveza koje su države preuzele u vezi klimatske akcije, a u novembru će biti održana ključna runda pregovora na Klimatskom samitu UN-a u Glasgowu, u Ujedinjenom Kraljevstvu. 

U istraživanju su ispitanici upitani da li klimatske promjene predstavljaju hitnu situaciju, te da li podržavaju 18 ključnih klimatskih politika u šest oblasti za djelovanje: ekonomija, energija, promet, hrana & farme, priroda i zaštita ljudi.  

Rezultati pokazuju da ljudi često žele široke klimatske politike, koje idu i izvan sadašnjih okvira. Naprimjer, u osam od deset zemalja sa najvišim stepenom emisija u energetskom sektoru, većina je podržala više korištenje obnovljive energije. U četiri od pet zemalja sa najvišim nivoom emisija od promjene namjene zemljišta i sa dovoljno podataka o poželjnim politikama, iskazana je većinska podrška za očuvanje šuma i zemljišta. Devet od deset zemalja sa najviše urbane populacije podržava veću upotrebu "zelenih" električnih automobila i autobusa, odnosno bicikla.  

UNDP administrator Achim Steiner navodi da rezultati istraživanja jasno pokazuju da hitna klimatska akcija ima široku podršku svuda u svijetu, među svim nacionalnostima, dobnim kategorijama, polovima i obrazovnim nivoima.

- Ali i više od toga, istraživanje pokazuje na koji način ljudi žele da se njihovi kreatori politika uhvate u koštac s krizom. Od klimatski prihvatljivog ratarstva, do zaštite prirode i ulaganja u zeleni oporavak od COVID-19, istraživanje stavlja glas građana u prvi plan klimatske debate. Ono ukazuje na pravce u kojim se zemlje mogu kretati naprijed uz podršku javnosti, dok djelujemo zajedno kako bi prevladali ovaj ogromni izazov - dodaoje Steiner.

To inovativno istraživanje provedeno je kroz mreže igrača mobilnih igrica, kako bi se uključile i kategorije koje rijetko učestvuju u tradicionalnim anketama, npr. osobe mlađe od 18 godina. Anketni stručnjaci sa Univerziteta u Oxfordu izvršili su analizu ovog ogromnog uzorka, kako bi ga raščlanili po dobi, polu i obrazovnim profilima u zemljama koje su učestvovale u istraživanju, što je rezultiralo sa malom marginom statističke greške od +/- 2 posto.

Politike su dobile široku podršku. Najpopularnije su očuvanje šuma i zemljišta (54 posto podrške javnog mnijenja), više sunčeve, vjetrene i obnovljive energije (53posto), usvajanje klimatski prihvatljivih ratarskih tehnika (52 posto), te više ulaganja u "zeleno" poslovanje i radna mjesta (50 posto). 

Profesor na Odsjeku za sociologiju Univerziteta u Oxfordu Stephen Fisher je rekao da nam je to istraživanje, koje predstavlja dosad najveće istraživanje javnog mnijenja o klimatskim promjenama, pokazalo da mreže igrača mobilnih igrica ne samo da mogu doprijeti do velikog broja ljudi, već i mogu uključiti različite vrste ljudi u raznovrsnoj grupi zemalja.

-'Glas građana za klimu' pruža dosad neviđeno bogatstvo podataka o javnom mnijenju. Prepoznavanje hitnosti klimatske situacije puno je više rasprostranjeno nego što se mislilo. Takođe smo utvrdili da većina ljudi jasno želi snažan i široki odgovor putem odgovarajućih politika - naveo je Fisher.

Istraživanje pokazuje neposrednu vezu između nivoa obrazovanja i želje za klimatskom akcijom. Postoji visok nivo prepoznavanja klimatske hitnosti među onima koji su pohađali univerzitet ili višu školu u svim zemljama, od zemalja sa niskim prihodima poput Butana (82 posto) i Demokratske Republike Kongo (82 posto), do bogatih zemalja poput Francuske (87 posto) i Japana (82 posto). 

Što se tiče starosne dobi, mlađi ljudi (ispod 18) više se slažu sa tvrdnjom da klimatske promjene predstavljaju hitnu sitaciju od starijih ljudi. Ipak, ni druge dobne kategorije ne zaostaju puno - 65 posto onih u dobi od 18 do 35, 66 posto onih u dobi od 36 do 59, te 58 posto onih u dobi od preko 60, što pokazuje koliko je ovaj stav postao rasprostranjen, saopćeno je iz UNDP-a.