logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc-0243_1.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/bh-putovanja.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/mesi-19.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/mevludin-mekic-priroda-lednica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/konji-meka-4-of-5.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/zelengora-font.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/aeroplanes-aircrafts-airplanes-47044.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/bh-putovanja-55.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/12\/cincar-2018-001-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/09\/modis-satellite-image-of-extratropical-storm-yvette-tamara-taken-on-may-15-2014.png","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/09\/preview\/modis-satellite-image-of-extratropical-storm-yvette-tamara-taken-on-may-15-2014.png","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/09\/source\/modis-satellite-image-of-extratropical-storm-yvette-tamara-taken-on-may-15-2014.png","caption":""}]

Vrijeme je za akciju u vezi s klimatskim rizicima na Balkanu

17.09.2018 u 13:16

  • 257
  • Novosti
  • 0

Oluja Yvette koja je zahvatila područje Balkana u maju 2014. godine, uzrokovala je nezapamćene padavine i poplave, a ekstremne vremenske prilike postaju novo normalno stanje u regiji, što zahtijeva proaktivne mjere vlada, naglasila je regionalna direktorica za zapadni Balkan Svjetske banke Linda Van Gelder.

Tokom proteklih 20 godina, životni standard se povećao šestorostruko u Bosni i Hercegovini, a gotovo trostruko u Albaniji i Srbiji, više ljudi pronalazi posao i plate rastu zbog čega Van Gelder ocjenjuje da je budućnost regije, prema najnovijim projekcijama Svjetske banke, svijetla.

Međutim, kako je navela u saopćenju, zemlje zapadnog Balkana nastavljaju s rastom, ali raste i njihova izloženost riziku od klimatskih promjena i prirodnih nepogoda što osjetljive zajednice dovodi u opasnost.

Poplave iz 2014. godine uzrokovale su štetu i gubitke veće od dvije milijarde eura u BiH (gotovo 15 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje) i više od 1,5 milijarde eura u Srbiji (ili oko pet posto BDP-a).

- Prošlog ljeta suočili smo se s rekordnim temperaturama koje su uzrokovale deformaciju željezničkih šina, desetine požara širom Balkana, sušu u Srbiji, zbog koje je poljoprivredna proizvodnja smanjena za oko deset posto i primorale Albaniju da potroši 200 miliona eura na uvoz električne energije tokom devastirajuće suše. Sve ove ekstremne pojave služe kao jasan podsjetnik koliko je regija osjetljiva na klimatske šokove - istaknula je.  

Do kraja ovog stoljeća bi prosječna temperatura u regiji mogla porasti za čak  četiri stepena Celzijusa ili više u odnosu na pred-industrijski nivo što će značiti češće suše, smanjenu poljoprivrednu proizvodnju, velike oskudice vode, te manje hidro-energije, a to prijeti da potkopa dostignuća višedecenijskog razvoja.

Međutim, kako tvrdi Van Gelder još uvijek ima vremena da se nešto učini te da kreatori politike na zapadnom Balkanu, provođenjem klimatski pametnih politika danas, mogu pripremiti zemlje za katastrofe sutra.

Srbija je predvodnik aktivnosti na ovom planu jer je prva u regiji donijela okvir za upravljanje rizikom od katastrofa, čime je postala jedna od prvih zemalja u svijetu koja je u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo sa Okvirom iz Sendaia.

Ova zemlja u 2017.  dobila od Svjetske banke zajam od  66 miliona eura, što joj omogućava neposredan pristup sredstvima za oporavak u slučaju velike katastrofe, a zajam je dizajniran da zaštiti vitalne socijalne investicije od fiskalnih uticaja prirodne katastrofe.

- Ovaj instrument je već korišten i omogućio je procijenjenih 23 miliona eura, potrebnih za finansiranje programa oporavka u oblastima javnog zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i drugih, nakon poplava tokom ljeta - kazala je u saopćenju regionalna direktorica Svjetske banke.

Obzirom na kompleksnost i troškove klimatskih rizika, ne očekuje se da bi se bilo koja zemlja mogla sama suočiti s ovim izazovom, ali uz podršku Globalnog fonda za smanjenje katastrofe i oporavak  (GFDRR) i  Instrumenta Evropske unije za pred-pristupnu pomoć, Srbija koristi LiDAR tehnologiju za izradu digitalnih modela terena, na osnovu kojih će se određivati investicije u prevenciju rizika od poplave.

U Bosni i Hercegovini, projektom Svjetske banke od 86 miliona eura obnavlja se infrastruktura od kritičnog značaja za zaštitu od rastućeg rizika od poplave.

U Albaniji, vlada provodi održive zemljišne politike, kao što su obnavljanje šuma, da bi se pomoglo na zaštiti vodosnabdijevanja od toplotnih valova i suša, te je jedna od prvih zemalja koja vrši sekvestraciju ugljika na degradiranom zemljištu.

U Makedoniji su u toku aktivnosti na zaštiti, za zemlju vitalnog poljoprivrednog sektora, od klimatskih promjena, kroz razvoj ključnih poljoprivrednih institucija i neophodna ulaganja u infrastrukturu, prateće usluge i unaprjeđenja na farmama.

Na Kosovu i u Makedoniji se provode politike energetske efikasnosti, kao što su izolacija krovova i unaprjeđenje sistema grijanja u školama i bolnicama, da bi se osigurao održiv ekonomski rast.

Investicije od kritičnog značaja se vrše i u ključne regionalne transportne i trgovinske koridore širom regije, da bi se smanjile osjetljivosti na pojave uzrokovane klimatskim promjenama, kao što su poplave i klizišta.

Slične inicijative se provode i na regionalnom nivou, a uz podršku Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Svjetske banke, kroz tekuće partnerstvo sa susjednim zemljama, radi se na unaprjeđenju procesa razmjene hidrometeoroloških podataka - čime se jača prognostička djelatnost i podržava širi evropski meteorološki sistem.

- Djelovanjem preko granica, ove zemlje mogu svim svojim građanima dati bolje rano upozorenje na katastrofu i klimatske rizike. Ovaj regionalni rad će ove sedmice biti dodatno ojačan, kada se u Beogradu okupi grupa eksperata, kreatora politike i drugih aktera, na prvoj regionalnoj konferenciji za upoznavanje s rizicima - istaknula je.

Imajući u vidu činjenicu da vremenske prilike postaju sve neizvjesnije, Van Gelder smatra, da će vlade u zemljama Balkana trebati primjenjivati sve više proaktivan pristup, da bi omogućile sigurnost i prosperitet zajednica.

- Snažno međunarodno partnerstvo i budućnosti okrenute ka investicijama u otpornost će pomoći regiji da se prilagodi na bilo kakve vremenske prilike - zaključila je regionalna direktorica za zapadni Balkan Svjetske banke Linda Van Gelder.

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

Stanje na cestama 17. 09. 2018.

17.09.2018 u 08:01

Zbog sanacionih radova na opremi za pokrivanje signalom mobilne mreže u tunelu Ivan, na magistralnom putu M-17 Konjic-Ja...

  • 85
  • 0
loading ...