U okviru Međunarodnog dana muzeja, 18.maja, u Brusa bezistanu upriličeno je  predstavljanje knjiga profesorice Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Lejle Kodrić Zaimović: "Biblioteka i grad: Studije iz teorije i prakse urbanog bibliotekarstva“ i knjiga "Baštinske studije: Od moderne do post-digitalne kulture".

Knjige su rezultat višegodišnjeg naučnog istraživanja u kojima je autorica nastojala inovirati dva nova koncepta: koncept urbanog bibliotekarstva i  koncept bašitnskih studija kao cjelovite jedinstvene akademske naučne discipline koja u svojim istraživanjima okuplja arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju i druge rodne discipline koje se bave fenomenima baštine.

U tom kontekstu i današnja promocija na Međunarodni dan muzeja je prilika da se na jednom mjestu okupe stručnjaci iz sve tri baštenske profesije.

- Živimo u vremenu burnih preoblika života u gradovima, u jednoj novoj filozofiji života koja nije samo rezultat informacijsko-komunikacijskih promjena, već i širih sociopolitičkih i ekonomskih promjena i u tom kontekstu nastojala sam pokazati da biblioteke i dalje jesu dio urbanog života, da informacijsko-komunikacijske tehnologije nisu prijetnja, već upravo nova prilika za bibliotečke i srodne ustanove – kazala je Kodrić Zaimović.

Pandemija koronavirusa zacijelo je pokrenula procese baštenskih institucija a koji su, kako je rekla, u izraslijim sredinama već ranije otpočeli, a tiču se snažnije primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

- Već posljednjih 15 godina, kultura prestaje biti jedna elitna forma isključivo i kultura participacije, dakle, jednog neposredovanog odnosa između zbirki baštenskih ustanova i samih korisinka je nešto što je inače svjetski trend i naše bh.ustanove baštine upravo u ovom uvjetima. A da li su morale ili željele, svakako su to dobrim dijelom uspjele prilagoditi svoje usluge novom kontekstu i preći, uvjetno govoreći, na jedan digitalni informacijsko-komunikacijski sistem rada – naglasila je.

U budućnosti rad tih institucija, smatra ona, treba biti tamo gdje su korisnici, ako su korisnici u prostoru društvenih mreža - tu trebaju biti i ustanove kulture, ali uporedo s tim afirmirati i klasične, tradicionalne prostore.

- Dakle, vidim njihovu budućnost u paralelnom subpostojanju digitalnog i analognog – zaključila je profesorica Kodrić Zaimović.

Promotori knjiga bili su direktor Nacionalne univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina, direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović, te profesori Filozofskog fakulteta UNSA Senada Dizdar i Adnan Busuladžić.

U Brusa bezistanu će danas biti otvorena i izložba „Tomislav Krizman-Bosna i Hercegovina“, autora Hamdije Dizdara, višeg kustosa Muzeja Sarajeva.

Međunarodni dan muzeja 2021. u Sarajevu se obilježava prigodnim aktivnostima: izložbama, muzejsko-obrazovnim radionicama za djecu svih uzrasta, promocijom knjiga, ali i besplatnim posjetama muzejima.

Za ljubitelje muzeja će, uz strogo pridržavanje propisanih higijenso-epidemioloških mjera, biti omogućen slobodan ulaz u depadanse Muzeja Sarajeva: Brusa bezistan, Muzej Jevreja BiH, Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Sarajeva.

Na preporuku Međunarodnog vijeća za muzeje (ICOM) Međunarodni dan muzeja - 18. maj, obilježava se od 1977. godine. Muzeji nastoje javnosti prezentirati i afirmirati te institucije kao čuvare historije, tradicije, kulture.