Poznato je kako turizam može biti kulturni, ekološki, seoski, gradski, zdravstveni, vjerski itd., ali u posljednje vrijeme pojavila se i jedna nova vrsta turizma. Novi prostor za turističku valorizaciju postalo je – nebo, odnosno svemir, kroz razvoj novog oblika turizma nazvanog astrozurizam.

Astroturizam je dostupan svima, nije samo za one odabrane. Astroturizam nisu samo putovanja nekolicine milijardera u svemir, kao što je to uradio Jeff Bezos. Nisu to veliki projekti, kao što su projekti Blue Origin već pomenutog milijardera ili Space X Elona Muska. Ovaj tip turizma nije previše skup, pristupačan je gotovo svima i nije potrebna raketa da bi se "došlo" do Svemira.

Šta je astroturizam?

Astroturizam predstavlja tzv. zemaljski svemirski turizam, koji nije dostupan samo uskom profilu tržišta. On je, u svojoj suštini, vrsta turizma koji se oslanja na ruralni i ekoturizam, a svodi se na organizovano posmatranje nebeskih tijela, u pravilu, naravno, tokom noći (zbog vidljivosti samih nebeskih tijela) ali ne i nužno, jer postoje neke ponude u kojima se nebeska tijela posmatraju i danju.

Postoje četiri osnovne vrste astroturizma i to su: Posmatranje zvijezda na duhovnoj osnovi, amaterska opservacija, astrofotografija i naučni astroturizam.

Galloway, Škotska (visitscotland.com)

Naravno, kao i svaka vrsta turizma, ova vrsta zahtijeva određene uslove za svoj razvoj. Ovdje su potrebi prirodni uslovi i noćno nebo zaštićeno od svjetlosnog zagađenja – drugim riječima, astroturizam je moguć  ako je svjetlosno zagađenje ono u minimalnoj količini, tako da ne utiče na izmjenu prizora noćnog neba. Pod izmjenom prizora noćnog neba podrazumijeeva se smanjena vidljivost zvijezda i drugih nebeskih tijela usljed prekomijerne količine rasvjete na Zemlji koja blokira pogled ka njima.

Nacionalni park Bukk, Mađarska (darksky.org)

Vrlo bitan faktor za razvoj astroturizma je donošenje StarLight Deklaracije. Ona predstavlja “Deklaraciju o zaštiti noćnog neba i pravu na svjetlost zvijezda” ili poznatiju kao tzv. La Palma deklaracija iz 2007. godine, kojom je prvi put jasno proklamovano pravo na jasno i mračno, svjetlosno očuvano nebo kao pravo čovječanstva, što je ujedno i godina kada je prvi put javno deklarisan pojam astroturizma.

Astroturizam na dohvat ruke

U komšijskoj Hrvatskoj, razvija se niz astroturističkih lokacija kao što je krajobraz Petrova gora i brijeg, te Park Vrani kamen kod Daruvara, koji su svoju oznaku Međunardnog parka tamnog neba dobili 2019. godine, a zatim su dobili i prestižni certifikat u zlatnoj kategoriji prema Međunarodnoj organizaciji za zaštitu tamnog neba.

Petrova gora, Hrvatska (Sky and telescope)

U svijetu postoji stotine parkova tamnog neba,  a neki od njih su Nacionalni spomenik prirodnih mostova, Utah, Sjedinjene Države, osnovan 2006.; Park-šuma Galloway, Škotska, Ujedinjena Kraljevina, osnovana 2009.; Nacionalno područje zaštićene prirode Zselic, Mađarska, osnovano 2009.; Nacionalni park Northumberland, Engleska, Ujedinjena Kraljevina, osnovan 2013.; i još mnogi, najvećim brojem, smješteni u SAD-u.

Vrijedi otići i vidjeti kako izgleda „astrourizam“,jer,  sudeći prema popualrnosti – vrlo je lijepo.