logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc-0243_1.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/bh-putovanja.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/mesi-19.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/mevludin-mekic-priroda-lednica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/konji-meka-4-of-5.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/zelengora-font.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/aeroplanes-aircrafts-airplanes-47044.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/bh-putovanja-55.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/12\/cincar-2018-001-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/11\/kartagena-2.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/11\/preview\/kartagena-2.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2018\/11\/source\/kartagena-2.jpg","caption":""}]

FELJTON - OD MILJACKE DO MORA I OKEANA (II): San Pedro Klaver, sveštenik i „Apostol robova“

14.11.2018 u 22:57

  • 278
  • Putovanja
  • 0

 

Piše: Ljubo Pavlović

 

ŠVEDSKI STO: Iznad zidina, u nastavku je tvrđava i to kakva, čudo arhitekture sa reputacijom koja nije sjajna. Prije nego riječi o zlu počnu teći, moram napisati par rečenica o dalekoj istoriji grada i regije. Prvi narodi koji su živjeli na ovom rijetko lijepom prostoru, koji se danas zove Kolumbija ili, još bliže, Kartagena, datiraju od oko 6.000 hiljada godina prije nove ere. O tome svjedoče iskopine zlatnih i srebrenih dijelova nakita, grnčarije i svega što spada u arheološke nalaze. Nesumnjivi talent tvoraca ovih rariteta može se naći izložen u muzeju koji nije veliki prostorom, ali je bogat umjetninama. Analizom tih artefakata moglo se zaključiti da preci nisu morali pribjegavati teškom radu. Priroda se pobrinula da imaju sve što je potrebno za jelo, od bilja različitih vrsta do riba i životinja. Čitavo izobilje kao "švedski sto". Tropsko područje davalo je čistu vodu u količinama koju nikada nisu mogli potroštiti. U tom okruženju živjelo je pleme Karibi, ne naročito ratoborni, ali vrijedni ratari i ribolovci. Od Kartagene do Bogote, danas glavnog grada, nastavljaju se Ande sa velikim narodom Inka, koji su uz desetine indijanskih plemena naseljavali južni dio današnje Kolumbije. Šta se dešavalo kroz hiljade godina, nije u potpunosti istraženo. Mnogi su ostavili svoje tragove koje možda još ne razumijemo dovoljno. Vijekovima su se održavali kohabitirajući sa prirodom,onda početkom 16. vijeka došli su Španci, otkrili raj i pokorili ga ognjem i mačem. Počela je neviđena pljačka, potjera za zlatom i draguljima, tlačenje i ubijanje lokalnog stanovništa te prisilan rad.

 

PIRATI: Zbog siromaštva, teškog rada i generalno lošeg životnog standarda, stanovništvo je desetkovano, počelo je umirati ili bježati u teško dostupne predjele džungle i planina. Veliki kolonijalni radovi na plantažama, rudnicima i građevinama desetljećima nisu prestajali doprinoseći usponu Španije kao svjetske sile. Listajući dokumente u muzeju, vidljivo je da se kroz taj burni period istorije, oličen u nemilosrdnom osvajanju i kolonizaciji, lako da zaključiti da, kada su u pitanju vrijednosti, padaju sve moralne i etičke norme. Ostaje samo želja autokratskih pojedinaca i država, da sve što je lijepo treba oteti ili osvojiti. Luka ovoga grada postala je centar za slanje opljačkanog zlata iz Perua i zemalja u okružanju. Jedina ozbiljna opasnost u početku bili su pirati, ali njima se davala novčana nagrada za obustavu opsade bogatih gradova. Moglo se podnijeti, bilo je zlata napretek, ali pirati u službi drugih tadašnjih svjetskih sila nisu prezali od masovnih ubijanja da bi svojim gospodarima i sebi priskrbili zlatni sjaj. Nije mi jasna tematika filma "Pirati sa Kariba", liči na bajku sa skoro pozitivnim likovima pirata. Tim novcem i sličnim primjerima razvijane su razne imperije u doba srednjeg vijeka. Beskrupulozna i brutalna trka za uspon. U tim okolnostima region postaje jedno veliko gradilište, mjesto velikih  poduhvata, građevinskih, infrastrukturnih i fortifikacijskih. Potreba za radnom snagom dovela je do nove forme robovlasništva. U ovoj igri Kartagena dobija još goru ulogu, postaje poligonom za prijem i distribuciju robovske radne snage za sebe i zemlje u okolini. Velika mrlja na savjesti svih koji su učestvovali u tom poslu. Tvrđava dragulj kolonijalne arhitekture San Felipe De Braja, znala je dnevno "pakovati" u katakombe ovog zdanja hiljade robova. Obišao sam i temeljito razgledao svaki detalj. Ne znam kako mi je pošlo za rukom, ali tjeralo me na strah i povraćanje.

 

 

ŽIVE POŠILJKE: Tačan broj ljudi iz Afrike, pretežno iz Angole i Konga, ali i drugih zemalja, koji su dovoženi u "Novi svijet", ne zna se. Međutim broj koji ističu u nekim radovima iznosi oko 12 miliona ljudi. U neformalnom razgovoru svi kažu da cifru treba dobro pomnožiti. Svi koji su dolaskom na rad na plantažama, kafe, pamuka, duhana i šećera, kao i u rudnicima zlata i srebra te građevinskim poduhvatima i drugim aktivnostima, postajali su, kao što sam već rekao, robovi. Računa se da u samoj Kolumbiji ima oko milion ljudi čiji preci su tu ostali i adaptirali se na nove uslove. Najviše ih je u Kartageni, luci koja je vršila prijem "živih pošiljki" ove nečasne trgovine.

Nevjerovatna je ova zemlja kojoj vječita borba, nazvao bih je svako protiv svakoga, nije uništila želju za normalnim životom i odnosom među ljudima. Danas Kolumbija nema izraženih rasnih problema ili se o njima ne priča javno. Najveći problem u izvjesnom smislu predstavljaju socijalne razlike i nedostatak posla. U šali kažu da ima više slojeva društva kada su moć i kapital u pitanju. Istina, oni se ne miješaju, ali kada su pjesma i ples na sceni, svi postaju isti, veseli i zadovoljni. Da li je to površinska slika, ne znam, trebalo bi više vremena provoditi u ovoj ljepoti, pričati sa ljudima, analizirati. Moje zadovoljstvo je pisati o onome što sam vidio i što su mi sami rekli. Tri puta sam posjetio Kartagenu na jedan dan, otprilike šest do sedam sati razgledanja i učenja o gradu i Kolumbiji. Nije dovoljno, ipak i za taj period, uz dobru memoriju, može se napisati knjiga.

 

ROB ROBOVA: Koliko god je kolonijalizam, predvođen konkvistadorima i jezuitima, bio okrutan, nije sve tako crno. Posljedice u pozitivnom vide se u duhovnosti i na kulturnom polju. Čak i u vremenu stradanja iz redova crkve bilo je ljudi, visokomoralnih i iskrenih vjernika koji nisu odobravali postupke svojih vladara. Pomagali su domicilnom stanovništvu, mahom Indijancima i robovima, onoliko koliko su mogli. Spominjem ime jednog od njih koji je proglašen i slavljen kao svetac. Ime mu je San Pedro Klaver, sveštenik koji je po cijenu vlastitog života i statusa, činio sve da olakša makar goli život potlačenih. Zvali su ga "rob robova i Apostol robova". Pažljivo sam u muzeju koji se nalazi uz crkvu sa njegovim imenom, razgledao umjetničke slike posvećene njemu i njegovom humanitarnom radu. Liječio je bolesne lijekovima koje je imao i pričao im o snazi vjere i dobrote, koje nikada nije dovoljno u odnosu među ljudima. Bio je učen jezuit sa savješću i kao takav se pamti.

 

 

Nastavlja se ...

Kartagena Pirati Robovi

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...