logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto7.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto7.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto7.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto9.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto9.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto9.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto12.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto12.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto12.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto-10.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto-10.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto-10.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto6.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto6.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto6.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto8.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto8.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto8.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto11.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/preview\/suto11.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2017\/10\/suto11.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Grad na rubu Skoplja i ovog vijeka: Shuto Orizari, najveća romska općina na Balkanu

17.02.2021 u 12:53

  • Putovanja
  • 0

Piše: Emir Imamović Pirke

DVORAC: Službeno, mjesto se zove Shuto Orizari i najveća je romska općina u ovom dijelu Balkana, a garant i šire. Neslužbeno, u Skoplju, čiji je sastavni dio, ali i drugdje, u stvarnosti i fikciji, od filmova Emira Kusturice pa do pjesme Vlatka Stefanovskog, koristi se naziv - Šutka. I samo u njima, u filmovima i pjesmama, to je romantično mjesto u kojem riječ ciganluk ima neko drugo značenje, ni blizu onome na šta se obično među nama, bijelcima - što djeci govorimo kako će ih, ukoliko ne budu slušali, ukrasti Cigani - misli kada se koristi.

Lako se fascinirati Šutkom odmah po dolasku. Tačnije, na ulasku u područje veličine sedam i pol kvadratnih kilometara i naseljeno sa najmanje 22.000 ljudi; što niti je nov podataka, ima mu 15 godina, niti je ikada bio tačan. Romima se, naime, baš popisuje, a i teško ih je naći po kućama općenito.

Odmah, dakle, na početku, kada se iz Skoplja dolazi, sa lijeve strane, stoji dvorac. Pravi, pravcati, veliki dvorac sa kulama, ogradama na kojima su grudobrani za strijelce, malim prozorima... svime što, inače, imaju dvorci u bajkama, starim filmovima i na slikama kutija sa kockicama za djecu uzrasta iznad pet godina. Nigdje, međutim, u bajkama, filmovima i na kutijama, dvorci nemaju ni boju - najbližu sladoledu od pistacija - niti namjenu poput ovoga na vratima Šutke. Tu će, lijepo piše iznad ulaza, biti zubarska klinika! E sada, hoće li se ama baš svi građani jedine općine na svijetu u kojoj je romski službeni jezik, tu rješavati karijesa i kamenca, stavljati navlake i popunjavati rupe u vilici, nije poznato. Ali teorijski, jer prostora ima, mogu komotno.

DŽAMIJA: Malo dalje, samo malo, ali sa druge strane ceste, jedinstvena je džamija, ne samo u Šutki, Skoplju i Makdeoniji, već nadaleko i naširoko. Ukoliko se, dakle, dolazi iz Skoplja, ona, ta džamija, izgleda kao aneks prodavnice keramičkih pločica. Kada se, međutim, iz Šutke ide za Skoplje, prodavnica je aneks džamiji. U jednom objektu, na njegovom nižem nivou, u prizemlju, prodaje se keramika, dok se na drugom, višem - klanja. I minaret i džamija i salon, osim što, očito, imaju iste temelje i vanjske zidove, dijele i jednaku boju fasade - zelenu.

„Je l' inače običaj da bude još nešto uz džamiju?“, pitao me Gorjan, jedan od dvojice skopskih domaćina i pratitelja kroz Šutku.

„Jeste“, odgovorio sam.

„I da se prodaju pločice tu?“

„E, to nije“.                                         

„Znači, ovo nije po propisima?“, javio se i drugi, Vladimir.

„Majke ti mile, ima li ovdje išta po propisima?“, uzvratio sam pitanjem.

„Kako ne, ovdje je po propisima da nema propisa“, odgovorio je.

AUTORSKI PEČAT: Specifičan je, očito, odnos prema arhitekturi i, to pogotovo, kulturi stanovanja u Šutki. Većina, velika većina kuća, a nema ih, tih kuća, malo - između 20 i 30 hiljada ljudi, ipak, negdje mora leći - nije zidana nego sklapana. Jedan zid od cigle, uz jedan montažni, pa soba pored kao da je zaboravljena, onda još jedna sa vratima koja kao da su ostala od kakvog korporativnog ureda, a sve usred dvorišta u kojem se, u isto vrijeme, peru ćilimi, pregrijava limarija do pola rastavljenog automobila, trče djeca i odlaže sve što će se kasnije, kada žega popusti, pokušati prodati na velikoj, službenoj pijaci ili na najbližem trotoaru, uz ceste na kojima se, zapravo, živi, radi, druži, odmara...

„Ja sam“, reći će Gorjan dok izlazimo iz elitnog dijela Šutke, Ulice Garcie Lorce, „ovdje vidio jednu jedinu normalnu kuću.“

Vladimir i ja smo svoja zapažanja prešutili. Fakat, u tih nekoliko sati koliko smo šetali Šutkom, krivo skretali, vraćali se, slučajno ulazili u avlije i tražili gdje je to što domaći svijet zove centrom, samo jedna jedina kuća izgledala je - i bila pusta - kao da ju je nacrtao neko kome je to posao. Sve su ostale, male i velike, imale „autorski pečat“ vlasnika. Pri tome, velike su zaista velike, ogromne i njima se, prije i više od svega, pokazuje imetak. Najviše ih je u Lorkinoj, ali ih ima i drugdje po Šutki i ispred takvih, novijih, ljeti su parkirani luksuzni automobili sa, uglavnom, talijanskim registarskim oznakama. Na odmor i u posjetu familiji, vratili su se privremeni stanovnici Milana, Rima, Torina... raznih gradova u kojima, ako je vjerovati slici Roma iz „Doma za vešanje“ i bjelačkim predrasudama, nadziru industriju prošenja i organiziraju obilaske bogataških stanova u vrijeme kada im nema ko otvoriti vrata.

DOM ZA VJEŠANJE: Iako je nastala još 1964. godine, poslije razornog zemljotresa u Skoplju u kojem je stradalo i dotadašnje najveće romsko naselje Topana, Šutka je izvan Makedonije postala poznata tek 1989: nakon što je prikazan film Emira Kusturice „Dom za vešanje“. Prijelomna godina za Kusturicu, nije, međutim, bila prijelomna i za Šutku, o kojoj će se kasnije snimati drugi filmovi, pjevati... Od te 1989. Kusturica će praviti sve gore i gore filmove, dok će „Dom“ dospjeti do američkih filmskih udžbenika, ali kao djelo u kojem se vidi takozvana „greška sporednog lika“. Prema Andrewu Hortonu, američkom profesoru i autoru knjige „Likovi osnova scenarija“, Kusturičin film se pretvara u balkansko-romsku verziju „Kuma“, nakon što iz fokusa izađe lik kojeg je igrala Ljubica Adžović.

Ipak, niko prije nije do te mjere detaljno prikazao romske načine života i, dijelom, uvjete kao Kusturica. I ništa se poslije njega u toj, za kamere romantiziranoj slici, nije promijenilo. Šutka je, naime, mjesto kojim, kada se čovjek nagleda šarenih slika života i čudnih kuća, dominira bijeda. I to golema.

Ni danas, u ljeto 2017. godine, nakon pedeset i dvije godine postojanja, širenja, naseljavanja, Šutka nema kanalizaciju, što se može i vidjeti i namirisati na makedonskoj vrućini. Ne plivaju, naravno, svugdje i u svakom dijelu govna, ali to niti je za utjehu Romima, niti za opravdanje makedonskim vlastima koje su u prošlom sazivu službeno utukle pola milijarde eura na spomenike i nove fasade, izmišljajući vlastitu historiju i upisujući u knjigu sunarodnjaka sve redom, od Aleksandra Makedonskog do Kemala Ataturka, a u Shuto Orizari nisu uložile niti centa.

TRGOVINA: Također, prema jednom od službenih i nepreciznih podataka, od svih tih desetina hiljada ljudi nekakav službeni posao i primanja ima tek hiljadu i pol! Ostali se dovijaju, ali tako da se ne čini kako im je profit primaran. Trgovina je, naime, oblik druženja, pa tek onda privredna grana. Zato je i moguće nabasati na dvije mlade, lijepe Romkinje koje na trotoaru prodaju pet ventilatora i ne izgledaju kao da čekaju kupce, već nekoga sa kim će razgovarati.

Ima, da se ponovi, u Shuto Orizariju zavodljivih slika i to nemalo. Mladi Rom hipsterskog imidža služi u jedinom kafiću koji ne izgleda kao da ga vjetar može otpuhati. Gradnja je, dakle, čvrsta, a svaku sklepanost pokrivaju dobro odabrane tapete. Malo je to, vruće mjesto u kojem pogled na kutiju s osiguračima, ustvari na nešto što bi je trebalo predstavljati, otkriva kako niti tu nije ušao pravi majstor za bilo šta.

Malo niže, iz jedne od bezbroj uličica, pored grupe muškaraca sa nogama u lavorima, prolazi peteročlana familija: muž, dvije kćerke ne starije od šest godina i supruga koja gura kolica sa bebom. Idu, očito je, na neku proslavu - svi su, osim bebe, uparađeni, ali tako da je na majki i kćerkama više šminke i imitacije svile nego što imaju kila. Otac je kravatiran. Asfalt kojeg gaze kvrgav, ispucan i mokar što od vode za hlađenje tabana, što od neke druge, prljavije.

MOŽE LI GORE?: Kako je dnevnog svjetla sve manje, na ulicama je sve više ljudi. I ne rade ništa. Oni, zapravo, tu žive u punom smislu: smiju se, pričaju, puše, komentiraju, valjda, i nas trojicu što se trudimo da posjeta ne izgleda kao uobičajene turističke. Ne snimamo nikoga, ne tražimo da nam priča o Šutki, ne smetamo ljudima u toj kombinaciji favele i pijace Arizona, u zapravo zasebnom gradu na rubu Skoplja i rubu ovog vijeka, na mjestu na kojem je jako zanimljivo biti neko vrijeme. No nije, niti najmanje, ugodno živjeti, iako to lokalni Romi ne priznaju. Oni svakako izbora nemaju: bjelački im je svijet namijenio bijedu, obilazeći ih povremeno, najčešće sa fotoaparatom ili kamerom, od čega, na kraju, žitelji Šutke nemaju nikakve koristi. I ništa im se, ali ništa, ma koliko puta bili snimljeni, zbog toga ne mijenja nabolje. Gore svakako teško da može biti.

 

(Magazin Start BiH)

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...