logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/07\/costa-maya.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/07\/preview\/costa-maya.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/07\/source\/costa-maya.jpg","caption":"","dimensions":{"width":929,"height":533}}]

OD MILJACKE DO MORA I OKEANA Meksiko,Costa Maya: Sve je postojalo mnogo prije Kolumba

20.07.2020 u 23:16

  • Putovanja
  • 0

PIŠE: LJUBO PAVLOVIĆ

Foto: Ljubo Pavlović  i prijatelji sa broda Grand Princess

          

Vjerujem da većina ljudi, među koje i sam spadam, nema dovoljno podataka o zemlji koja se zove Meksiko. Neka mi se ne uzme za zlo što tako tvrdim, ne činim to kako bih nečije znanje ili mišljenje doveo u pitanje, nego zato što imamo jako malo pozitivnih natpisa, vijesti i saznanja koja se odnose na ovu lijepu zemlju. Geografski položaj od granice sa SAD kod mjesta Tijuana, tik uz San Diego, pa obalom do Gvatemale, dug je nešto više od četiri hiljade kilometara uz Pacifički okean, ali i sa istočne strane, od granice SAD do Belizea u meksičkom zalivu (Gulf of Mexico), ovaj put uz Karipsko more, govori o velikoj zemlji sa mnogo iznenađenja. Želim reći da svaka aktivnosti koja kaže "upoznajte svoju domovinu da biste je više voljeli", treba imati, dodatak svake godine u vidu "otkrivanja" neke daleke zemlje koju znamo da postoji, ali o njoj  znamo malo ili ništa. Naravno, možemo uključiti kompjuter i dobiti većinu podataka koja nam je potrebna, ali ne opravdava manjak interesa za nešto širi pojam svijeta u kome živimo.

U SRCU YUCATANA

Meksiko je zaista veliko područje, od oko dva miliona kvadratnih kilometara, u kome se nalazi 31 federalna jedinica plus Meksiko Siti (Mexico City) kao poseban vladin distrikt, ujedno glavni i najveći grad zemlje koja broji više od 120 miliona ljudi. Radi pojašnjenja, puni naziv Meksika je Sjedinjene Meksičke Države (Estados Unidos Mexicanos). Veliko bogatstvo ove zemlje kroz istoriju bili su ljudi, posebno plemena koja su godinama i vijekovima, prije doticaja sa zapadnjačkom civilizacijom, razvijala svoje organizacione elemente i kulturu, šireći je prostorom koji danas zovemo Centralna Amerika. Navest ću ih nekoliko: Olmec, Toltec, Teotihuacan, Zapotec, Maya, Aztec, itd. Ovaj put dotaknut ću se malim dijelom ostavštine koja je ostala iza naroda Maya na području savezne države Quintana Roo, u srcu Yucatana, o kojoj pokušavam napraviti pristojan tekst. Naravno, kao što sam naveo, njihov uticaj bio je svuda rasprostranjen ne samo na poluostrvu Jukatan i Meksičkom zalivu nego i na sjeveru i jugu Centralne Amerike. Više podataka o Meksiku dat ću kada budem uredio nekoliko nastavaka koji počinju od sjevera prema jugu. Današnja priča samo je dodatak onoj karipskoj.

U ovom dijelu feljtona obradio sam većinu ostrvskih država na području Kariba, a s obzirom na to da i Meksiko zapljuskuju obale Karipskog mora, tj. njegov dio koji se odnosi na pokrajinu - državu Quintana Roo, vrijedilo je zapisati utiske koje sam stekao "pekući" se na vrelom pijesku prelijepe obale koja se zove Costa Maya. Priču počinjem sa navedenim područjem bitnim radi kulturne ostavštine narod Maya, koje je veoma intrigantno razvilo jednu od najmističnijih civilizacija u još nedovoljno ispitanim ostacima, koji na prvi pogled impresioniraju. Sve je, a posebno gradovi, postojalo mnogo prije Kolumba, brojnih istraživača i naučnika koji do današnjih dana pokušavaju rasvijetliti i protumačiti dostignuća ovog velikog naroda.

 Istorijski spomenik luke Playa del Carmen iz perioda kada je prostor današnjeg Meksika bio pod dominacijom Španije          Prvi utisak fascinira, more posebne boje, lijepe hotelske zgrade, motorni čamci za turistički ribolov i još mnogo toga

 

        Mjesto na slici zove se Playa del Carmen i predstavlja pravi turistički raj koji nije lako opisati. Ipak, za kupače su najvažniji more i pijesak, kojeg ima u ogromnim količinama, čak i na ulicama ovog grada, gdje možete hodati bosi po mekanim stazama i nogama do članaka u njemu. Kod nas bi rekli, ima ga na izvoz. Sitni, bijeli kao da je specijalno rađen za ovaj dio Meksika koji je u znaku sunca skoro cijele godine. Restorani su poredani jedan do drugoga i mislim da im ni mještani ne znaju broj. Nakon ove ulazne tačke koja predstavlja morski put, nešto malo sjevernije nalazi se mjesto Cancun, sa modernim aerodromom i turističkom ponudom koja u sebi sadrži skoro sve što se realno zamisliti može. Ovaj put težište ću prebaciti na slike koje će mnogo bolje od mene opisati sve što je bitno. Dodat ću samo suhe podatke iz oficijelnih izvora. Dakle, slikovnica počinje na prostoru ova dva grada, nekada sjedištu velikog naroda čiji korijeni sežu preko dvije hiljade godina prije naše ere.

      MISTIČNI NAROD MAYA    

          Maye su bile miroljubiv narod čije vođe nisu, po svaku cijenu, bazirale svoj razvoj na oružju, odbrani ili osvajanju iako je i toga bilo u njihovoj dugoj istoriji. Možda su tu razlozi njihovog ranog nestanka. Naprotiv, gradili su organizovana naselja, povezana putevima, s uredno obrađenim poljima na kojima su sijali različite poljoprivredne biljke i voće. Svoju zemlju i svijet obogatili su naučnim radovima za ono vrijeme izuzetno naprednim. Tu se bitne dvije stvari: osmislili su u matematici koncept nule kao "broja", ali i utvrdili da je godina malo duža od 365 dana. Ni jednu od ova dva saznanja ne mogu dobro pojasniti iako mi je "pomak" od jednog dana poznat iz astronomije koju sam jako volio. Kada smo kod toga, Maye su uočavale mnoge astronomske pojave na noćnom nebu. Pratili su planete, zvijezde i komete golim okom i o svemu pisali na svom hijeroglifskom pismu koje nije dešifrovano do kraja, niti će uskoro biti. Neki naučnici tvrde da je razlog tome uništavanje originalnog pisma i arhivske građe, tokom kolonizacije i pokrštavanja ovih prostora tokom španske okupacije. Moguće, ali prije dolaska Kolumba ovaj narod je polako nestajao u organizacionom pa i biološkom smislu na način kakvim ga mi zamišljamo danas. Možda su mjesta kulture i pismenosti nasilno uništena lokalnim ratovima za primat, čime se zatrla najveća zapadna civilizacija od praistorije do dolaska  španskih osvajača na ova područja. Neka plemena su ih podržavala, a neka ne,  pa se vodio dugi rat između zaraćenih strana i njihovih frakcija, za vlast, puko preživljavanje i opstanak.

   Često se na ulicama gradova mogu vidjeti spomenici na velikim kamenim gromadama sa brojevima i slovima Maya 

       Maye su bile staro pleme koje se uzdiglo do visokog civilizacijskog nivoa. To ne čudi jer iskopine govore da se prvi znaci njihovog postojanja bilježe dvije hiljade godina prije naše ere. Tokom tzv. klasičnog perioda od 4. do 9. vijeka bili su na vrhuncu svog uspjeha i bilo ih je oko dva miliona. Nakon postklasičnog perioda, od 900. godine lagano nestaju, osim u nekoliko područja Jukatana, gdje i danas žive ljudi njihovog porijekla. Nažalost, jezik se nije sačuvao, osim dijalekta koji ima neku sličnost.

            12 mjeseci u godini sa posebnim oznakama u koje su vjerovali bez pogovora. Dvanaesti mjesec nedostaje radi moje greške u snimanju. Slika je dio javnog prostora, ustvari obični zid u naselju maloga grada, sa toliko čistih ulica za ne povjerovati

     Građevine koje su ostavili iza sebe su nevjerovatne, s obzirom na njihovu starost. Gradili su mnogo od kamena i tehnikom koja je za ono vrijeme bila napredna. Mali broj pisanih tragova još nije do kraja dešifrovan, tek trećina, da bi se objasnila potreba velikog broja impozantnih objekata. Stručnjaci misle da se radilo o žrtvovanju svojim bogovima u koje su vjerovali, nastojeći im udovoljiti svojim ritualima. Njihove piramide nisu puko slaganje kamenih gromada. Unutar njih, ispred i okolo, cijeli prostor je bio u funkciji. Mnogo knjiga je štampano na tu temu, a što se tiče vjerske, vojne ili civilne službe, logično je reći od svega po malo, dovoljno za narod i vlast.

       Tulum je prepoznatljiv znak mayanske arhitekture i mjesta gdje će se graditi važni objekti kao ovaj skoro uz plažu i more sa pogledom na sunce. Strme litice na kojima su građeni  bili su zaštita od napadača sa mora. Ime Tulum predstavlja bedem ili ogradu

 

 

Vidljiv je praktičan koncept življenja, odmah iza gradova ovakvog tipa bila su polja koja su mogla hraniti veliki broj ljudi. Uz njih su građene i ceste od kojih se neke još koriste u izvornom stanju. Na taj način vršila se i kontrolisala brže trgovina robama i njihova razmjena

  Detalji sa zida tvrđave ili hrama gdje se gledalo u zvijezde i spomenik konceptu nule na istom objektu. Zvuči nevjerovatan podatak da su imali solarni kalendar precizno izračunat

Osmatračnica i opservatorij. Daleko je, ali bi vrijedilo posjetiti ova mjesta još jednom i polako slagati utiske   

           El Castilo je hram u centru arheološkog parka u kome svojim izgledom dominira

 

 Chichen Itza, čiji ostaci su još u dobrom stanju, pod federalnom su zaštitom Meksika. O arheološkim ostacima brine se nacionalni institut istorije i antropologije. Ovo mjesto iz koga direktno "govori" istorija, izuzetno je posjećeno, skoro tri miliona turista godišnje divi se objektima u kojim je spojeno iskustvo različitih graditeljskih stilova. Vlada Jukatana otkupila je svu zemlju okolo ovog nalazišta, koje je do tada bilo u privatnom vlasništvu. Time je napravljen značajan iskorak da bi se bolje obezbijedilo i sačuvalo nacionalno blago. Nove iskopine koje su krenule prije desetak godina, odmah na startu  "otkrile" su  mnoštvo dragocjenih ostataka i predmeta velike civilizacije Maya.

PLAYA DEL CARMEN

         Pišući o ovom području osjećao sam se nedovoljno spremnim da bih na pravi način dočarao kompletnu ljepotu i značaj ovog dijela poluostrva Jukatan. Da budem jasniji, prihvatiti se ovog posla hrabar je čin iz više razloga. Nije dovoljno biti jedan dan na jednom mjestu i saznati sve, objasniti što je potrebno i na kraju zaključiti svoje utiske i lične impresije. Razlog zašto sam to učinio jednostavan je, nema dovoljno putopisa koje bi se mogle ponuditi čitaocima koji nisu u prilici putovati ili to sebi ne mogu priuštiti. Uzdam se u svoje i fotografije prijatelja da bih upotpunio informacije koje su potrebne, ljudima koji to cijene i naravno đacima za dopunu svog znanje o svijetu. Ako moje pisanje potakne pretragu na kompujuterima radi dodatnih saznanja preko "tražilica", onda ću biti zadovoljan da vrijeme utrošeno na ovu skromnu prezentaciju nije bilo uzalud.

Playa del Carmen je bilo maleno ribarsko mjesto koje se, otkrićem ostataka civilizacije Maya, naglo počelo razvijati. Od nekoliko kućica i brodica, danas imamo mali gradić izuzetno lijepih zgrada i nebrojenih turističkih objekata.  Godine 2005. snažna oluja skoro je opustošila šire područje ovog mjesta, ali vrijedni ljudi su za nekoliko mjeseci vratili većinu objekata u prvobitno stanje i počeli novu gradnju.

  Oluje na ovim prostorima nemilosrdne su i ruše sve pred sobom, ali vrijedni ljudi već naredni dan grade još bolje i ljepše

 

  Samo godinu dana kasnije iznikle su nove zgrade i objekti na radost mnogobrojnih turista. All inclusive u ponudi, jedna cijena i sve je besplatno, računajući hranu, piće, a često i organizovane ture za razgledanje okoline

          Turistički bum donio je nova radna mjesta i još veću mogućnost razvoja. Kada bilo gdje u svijetu naiđete na slične kutke, jasno je da to kreira ekipa ljudi koji znaju šta hoće i istrajno idu ka tom cilju. Bukvalno desetak metara od kilometarske plaže nikla je potpuno nova ulica koju zovu Fifth Avenue, odnosno Quinta Avenida, dakle dugačka ulica u kojoj su izgrađeni blokovi zgrada sa malim privatnim stanovima, desetinama prodavnica raznih roba i luksuznih restorana, a u drugoj fazi, koja je nadam se već gotova, su igralište za golf i drugi sportski tereni te veliki broj hotela otvorenog i zatvorenog tipa. Već nekoliko godina održava se na obali mora svjetski festival plesne elektronske muzike BPM, koji startuje na prostoru velike plaže početkom januara i kome prisustvuju hiljade mladih posjetilaca. Jedan od popularnih stalnih stanovnika ovog mjesta je David Guetta. Tu su i drugi poznati ljudi koji dobar dio godine provode u ovom mjestu na samo par sati leta udaljenom od obala SAD-a.

           Priču o Meksiku nastavljam kada završim pisanje o zemljama Centralne Amerike, tj. priobalnog dijela Pacifika. Moje sjećanje za danas završavam prirodnim fenomenom potonulih izvora vode od kojih su neki ispod površine mora. U većini se nalazi bistra pitka voda, filtrirana prirodnim putem. Druge su pomiješane sa morskom. Ima ih oko šest hiljada na području Jukatana. Ovo je zaista okrepljujuće u odnosu na vanjske temperature koje su rijetko kad ispod 30 stepeni celzijusa.

Chaak Tun je podvodna pećina i turistička je atrakcija u kojoj možete piti vodu i kupati se jer je u potpunosti čista

 

Čitajte i PORTORIKO; ZEMLJA BACARDI RUMA I DOBRE MUZIKE 

 

 

 

OD MILJACKE DO MORA I OKEANA Meksiko Kolumbo Costa Maya

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...