logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/05\/castillo-san-felipe.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/05\/preview\/castillo-san-felipe.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/05\/source\/castillo-san-felipe.jpg","caption":"","dimensions":{"width":930,"height":495}}]

OD MILJACKE DO MORA I OKEANA: Portoriko, zemlja bacardi ruma i dobre muzike

20.05.2020 u 10:16

  • Putovanja
  • 0

 

Tekst i fotografija: Ljubo Pavlović

                

Za Portoriko sam čuo u osnovnoj školi. Mislio sam, nalazi se u Južnoj Americi ili negdje blizu tog kontinenta. Evo Portorika na Karibima, a i moje radoznale face, na luksuznom brodu "Sky" kompanije Nervegian Cruise Line. Lagano ulazimo u luku San Juan, glavni grad ove ostrvske zemlje smještene na krajnjem istoku Velikih Antila. Moderni kruzer je za ono vrijeme, pred novi vijek u kome smo danas, bio opremljen vrhunskim dostignućima nauke i tehnike pa se sa pravom smatrao jednim od boljih u svojoj klasi turizma i sigurnim za put na moru i okeanima. Ipak, imao je maler na prvoj plovidbi, gdje je doživo čudnu havariju i to na rijeci. Niko nije stradao niti se nešto posebno nasekirao, osim kompanije i nepredviđene situacije koja ih je zadesila, a i koštala.

KRUZER NA RIJECI: Prije nego se vratim na zemlju o kojoj ću napisati nekoliko odlomaka, moram reći otkuda uopšte brod velikih gabarita plovi niz neki riječni vodotok. Do tada nisam znao da se može sa Atlantskog okeana, uz obalu Kanade doći do velikih jezera u SAD putem prolaza koji se zove St. Lowrence Seaway. Da ne opisujem događaj, kratko ću reći da se na svom inauguralnom putu nasukao na riječne nanose prilikom prolaska kroz Kvebek (Quebec, dio Kanade) i prilično oštetio donje dijelove konstrukcije broda. Nakon nekoliko sedmica lokalni dok u Kvebek Sitiju (Quebec City) uspješno je sanirao oštećene dijelove i plovidba je nastavljena. Srećom, sve se brzo završilo, pa sam uskočio u raskošne prostore ovog "plovećeg salona ljepote".

 

Osjećao sam se uzbuđeno, a mogu zamisliti radost Kolumba i njegove posade otkrićem novih prostora pet vijekova ranije, 1493. godine na svom drugom putovanju. Priroda i okolina su takve da ulazak u luku predstavlja vizuelni ugođaj istinskog uživanja. Nije čudo što je ovaj prostor odmah priključen posjedima Španije. Time je počela kolonizacija cijelog ostrva, koju je predvodio Juan Ponce de Leon, ujedno prvi gradonačelnik. Domorodačko stanovništvo je obespravljeno i skoro istrijebljeno, a razvojem poljoprivrednih tropskih kultura, počeo je dovoz robova za rad na plantažama. Istorija Portorika prilično je burna, ali više od toga interesantna.

UNESCO: Kroz godine osvajanja i sukoba sa raznim oružanim snagama, ali i piratima, nametnula se potreba gradnje solidnih tvrđava. Uporedo sa razvojem grada nicali su i odbrambeni bedemi. Danas je grad u turističkom i arhitektonskom smislu podijeljen na dva dijela, stari istorijski i novi savremeni urbani centar. Oboje ih spaja možda najveća luka na Karibima kroz koju prolazi roba iz cijelog svijeta. Arhitektonsko naslijeđe u jezgru grada ima nekoliko stotina građevina koje predstavljaju primjer španske kolonijalne gradnje i kulture. Mnoge od njih su, i pored starosti od petsto godina, još uvijek u funkciji. Nekoliko objekata, možda je najbolje reći stara jezgra grada, pod zaštitom su UNESCO-a jer predstavljaju svjetsku baštinu. Šetajući ovim ulicama osjećate se sudionikom mnogih istorijskih dešavanja, kao da su se zbivali nedavno. Muzeji, prikladni restorani i kafei tako su lijepo uklopljeni u cijeli pejsaž.  

 Oko istorijske jezgre grada su utvrde, fortifikacijski objekti: La Fortaleza, istorijsko i nacionalno mjesto je sjedište vlade i prva koja je sagrađena prije pet vijekova, kao i San Felipe del Morro, najstariji su objekti te vrste, zatim je ubrzo dograđena utvrda u sklopu jezgre San Cristobal, San Juan de la Cruz, El Canuelo i druge

 

 

Izuzetno velika i na dobrom mjestu građena tvrđava sa pristaništem pod njenim zidovima, dominira iz pravca luke i izaziva divljenje na prvi pogled. Čvrsta, velika, praktična, ali hladna kao i sve tvrđave ove vrste. Mnoštvo nadzemnih i podzemnih odaja i prolaza, kule sa kojih se promatra, ali i topova iz kojih se pucalo kada je bila potreba, dovodi do zaključka o jedinom prostoru Kariba koji niko pored Španije nije osvojio, sve do 1897. godine kada su od nje dobili unutrašnju autonomiju. Šezdeset godina ranije ukinuto je zvanično ropstvo nakon otpora i povremenih pokušaja. Jednostavno, duž cijelih Kariba proces oslobađanja tekao je svojim nepovratnim tokom. Samo godinu kasnije ostrvo je anektirano od SAD kao posljedica špansko-američkog rata.

 Juan Ponce de Leon dobio je spomenik kao dio familije Leon koja je utemeljitelj druge najstarije crkve na Karibima

 

REFERENDUM: Postepeno je Portoriko uspio dobiti pravo na samoupravu, nakon toga i status dominiona. Ono što je pragmatično i što se vidi do današnjih dana jeste činjenica da su u dva navrata odbili mogućnost odvajanja od sjevernog susjeda, željeli su ostati povezani sa SAD, ali bez ulaska u državni okvir. Njihov status danas zvanično glasi da su dio SAD kao pridružena teritorija. Prije dvije godine održan je referendum sa tri pitanja: Da ostanu u statusu pridružene teritorije, postanu nezavisni ili da budu ravnopravna  američka država. Glasanje je prošlo sa preko 90% ZA, međutim izlazak glasača bio je manji nego se očekivalo. Realno, postoji želja većine stanovnika da kao 51. zvjedica na zastavi Amerike postignu veći napredak i bolje funkcionisanje kroz punopravan pristup saveznim fondovima za razvoj.

Službeni jezici su engleski i španski. Deset procenata stanovništva izjašnjava se kao Amerikanci, ostali ističu svoje špansko porijeklo, kao i da su potomci afričkih robova. Skoro svi u svakodnevnom životu govore španski jezik, ali nastava na visokoškolskim ustanovama je pretežno na engleskom. Izgleda neobično, ali prilično pragmatično za ostrvo i malu državu kakva je Portoriko. Na 170 kilometara dužine arhipelaga, 60 širine, sa 580 km morske obale, živi blizu četiri miliona stanovnika sa zavidnim prihodom po glavi stanovnika od preko 27 hiljada dolara. Takav rezultat, i pored čestih dugova, mogu zahvalti prilično razvijenoj privredi, proizvodnji i izvozu kafe, šećerne trske, banana, ananasa, tekstila, ali i velikim količinama ulova ribe.

DUG 70 MILIJARDI DOLARA: Treba svemu dodati prilično snažan turizam, kao važan generator razvoja ukupne privrede. Nije sve glatko u ekonomiji, a ni u samoj državi nije sve idealno. Bez obzira na relativnu razvijenost, stopa siromaštva prilično je visoka, kao i dug zemlje koji je povelik i procjenjuje se na blizu 70 milijardi dolara. Oslonjenost na SAD veoma je bitna i znalački se koristi u savezu sa jakim komšilukom. Ti odnosi bitni su za obje strane, ali bilo je nesporazuma oko vojne baze na teritoriji Portorika, gdje se vršila obuka i vježbe sa probama naoružanja. Lokalno stanovništvo sumnjalo je da se koristi osiromašeni uranijum. Nakon dugih pregovora i protesta postignut je fer sporazum pa su aktivnosti smanjene na razumnu mjeru.

Portoriko ima tropsku klimu sa prosječnom temperaturom od 28 stepeni uz dva godišnja perioda, kišnim i sušnim. Ta karakteristika bitna je za turizam tokom  cijele godine. Hariken (hurricane) smatraju skoro redovnom domaćom olujom, međutim nikada nije dostigla oznaku pet u snazi vjetra i padavina, osim jednom 1928. godine što ne znači da redovno, svake godine, trpe velike štete. Još jedan podatak koji se vezuje za ovu geografsku poziciju je velika dubina vode u "Portorikanskoj brazdi" koja se proteže od ovog ostrva sa dubinom od oko osam km, do Atlantika gdje iznosi 9,2 km. Česti su odroni zemlje, ali i zemljotresi što je uslovljeno strukturom zemljišta pod morem. Važan podatak i bogatstvo koje je  poželjno vidjeti su "kišne šume", uvijek zelene i u stalnom obnavljanju. Važnost ovih šuma i prašuma je u njihovom zaokruženom i jedinstvenom ekosistemu koji je samoodrživ i bez uticaja ljudi. Zato je veoma važna striktna zaštita ovog svjetskog blaga radi velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, posebno striktna zabrana krčenja šumskog blaga.

        U Portoriku se posvećuje velika pažnja zaštiti okoliša, posebno u rejonima gdje se nalaze kišne šume

 

„DESPACITO“: Moglo bi se nadugačko i naširoko pričati i evocirati uspomene sa ovog zelenog otoka u kome su skoro jedna do druge nezamislivo lijepe plaže, vješačkih jezera kao plod teškog rada ljudi, rijeke i mnogo brdovitog terena. Međutim vrijeme i prostor su ograničeni ne samo radi pisca ovih redova, nego i promjene fokusa interesovanja za prirodne ljepote i sve što nam ova planeta nudi. Šta to sve znači naspram jednog Portorikanca koji je zaludio sve svjetske medije i podigao turizam, kako kažu statistike, za 45 posto zahvaljujući jednoj pjesmi koja je postala svjetski hit svih vremena. Njegovo ime je Luis Fonsi, a njegov hit "Despacito" zavrtio se skoro pet milijardi puta na svim mogućim medijima i streaming mrežama, a u klubovima i privatnim objektima sigurno je premašio i cifru stanovnika na majčici zemlji. Pa sada ti vidi, hit ili "kišna šuma", uporedimo hiljadama godina staru pješčanu plažu, koje malo gdje u svijetu ima, ili spot jednog temperamentnog izvođača i njegove prijateljice Zulejhe (Zuleyka Rivera). To je bilo malo pa ih je "podebljao" svojom verzijom Džastin Biber (Justine Bieber), mladi i uspješni dečko iz Kanade.

       

Rain forest, mala tiha kafanica kakvih ima mnoštvo u starom dijelu grada

 

RECEPT ZA „BAKARDI“ RUM: Baviš se muzikom i gledaš kako preživjeti, a kod njih sve na milijarde, pa i vanjski dug, muzički hitovi i još mnogo toga da ti se glava zavrti od iznosa. Nije mi ništa preostalo osim da popijem čisti domaći proizovd "bakardi" rum, a nakon toga još jedan u koktelu koji se zove pina kolada. Za ovo piće neki izvori kažu, kada ga je ispila poznata holivudska glumica Džin Haralou (Joan Harlow), rekla je: "Ovo je mnogo bolje nego klepiti po faci Bet Dejvis (Bette Davis)." Rashlađujući izazovni koktel o kome govorim je sa dobrim udjelom ruma, a mnogi tvrde da se radi o prirodnom stimulativu za "dizanje morala".

Za svaki slučaj evo recepta:

1/2 soka od ananasa, jedan kup leda, 1/4 kupa bijelog ruma, a onda se može dodati bobičastog voća, šlaga i po želji druge dodatke. Kup (cup) je mjerica - dozer za grame. Rum je za mene opasno piće, pa ga ostavljam za mirisne kolače i slično. Da bih se opustio poručio sam fantastičnu kafu koja se proizvodi nekoliko kilometara od mjesta gdje sam sjedio. Pio sam je, kako mi kažemo, polako i sa velikim merakom, gledao u daljinu i uživao kao rijetko kada u prizorima koje vjerovatno više neću imati priliku vidjeti, mom zadnjem susretu sa Portorikom.

portoriko od miljacke do mora nazad

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...