Piše: Mevlida Novalić

Na vratima Muzeja duhana u Ljubuškom ekipu turističkih novinara iz šest zemalja dočekuje akademski kipar i grafički dizajner Robert Alilović. Zapravo on je i pokrenuo ideju o otvaranju ovog muzeja koji je i jedini takav u regiji. Osmislio je, prikupljao i organizirao Alilović pa sve smjestio u nekadašnju tvornicu duhana koja više ne radi kao tvornica, ali još uvijek ima cijeli pogon i strojeve.

Zašto baš Ljubuški, pitamo Alilovića.

- Zato što je Hercegovina regija koju je duhan odgojio, duhan je ovdje odgojio generacije i on je bio temelj poljoprivrede ovog kraja. Imali smo i obljetnicu, 70 godina organizacije duhanskog instituta u Mostaru, koja upravo govori koliko je duhan bio značajan za ovaj kraj. Nažalost, danas u Bosni i Hercegovini nema nijedna otkupna stanica, nijedna tvornica duhana koja radi, zadnja je zatvorena tvornica duhana u Sarajevu, poznat je bio taj sarajevski marlboro - odgovara nam Alilović.

Pojašnjava on da veliki proizvođači guše duhansku industriju regije, da su oni, s obzirom da imaju jako kvalitetan duhan kao sirovinu, pokušavali da im se nametnu kako bi poljoprivrednici ovog kraja proizvodili duhan za njih. Za sada, ništa od toga.

Muzej se nalazi u industrijskoj zoni, u nekadašnjoj tvornici duhana koja je od 2006. godine ugašena i danas su to iznajmljeni prostori, kancelarije i skladišta. Tako prostor nije propao, očuvan je, samoodrživ.

A kako je sve oko muzeja krenulo, priča nam Alilović. Pozvali su ga da u dijelu gdje je radnička menza prostor malo „utopli“.

- Nakon nekoliko dana istraživanja kazao sam da ću srediti restoran, ali pod jednim uvjetom, da napravimo prvi muzej duhana. Oni su pristali -prisjeća se Alilović.

Uslijedila je potraga za antikvitetima u cijeloj regiji, aukcije, istraživanja... Prikupljanje nije bio lagan zadatak. Prvi muzej duhana u regiji i ujedno restoran "Tabak" u Ljubuškom otvorio je svojim posjetiteljima vrata u maju prošle godine. Alilović ga je podijelio u nekoliko cjelina, a njegovi gosti danas mogu vidjeti zaista nesvakidašnje eksponate. U muzeju se može vidjeti svjetska istorija duhana, istorija reklamiranja, poljoprivreda Hercegovine, uticaj Austro-Ugarske na ove prostore, informacije o fabrikama duhana, ambalaži, priboru za pušenje, kao i brojna literatura o temi duhana.

- Išlo se sa poznatom pričom, bilo je tu dosta likova, od predsjednika, glazbenika, glumaca, umjetnika. Htjeli smo prikazati da su ljudi pušili. Neizostavna je kuba i kubanske cigare, htjeli smo internacionalnu priču ispričati. Imamo i  mali dio posvećen vremenu kada su se žene borile za svoju emancipaciju i tada je duhanska industrija to prepoznala i iskoristila žene za reklamiranje cigareta - upoznaje nas Alilović.

U ovim krajevima duhan je profesionalno počeo da se obrađuje za vrijeme Austro-Ugarske. Oni su otvorili prve duhanske stanice i ova zgrada u Ljubuškom je bila i njihova upravna zgrada. Svako je morao predati duhana koliko je i zasadio. Međutim, uzgajivači bi zasadili malo više da bi ga „nakrižali“, a onog momenta kada je duhan iskrižan već se radi o švercu.

U muzeju imaju i fotografije na kojima se vidi kako se to radilo u to vrijeme, švercere duhana i avane u kojima su to radili. Tu su i kuke na kojima se nizao duhan, dokumenta i dozvole za sađenje duhana, obračuni, unutrašnjost otkupnih stanica, prese. Tu je i tabla iz perioda Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne države Hrvatske (NDH), postavljene na prvim trafikama na ovim našim prostorima, zatim period iz Prvog i Drugog svjetskog rata, zapakirane kutije cigareta.

Može se vidjeti i kako su tadašnji predsjednici država korišteni za promociju, koristila se politička priča za promociju duhana. Tu je i zanimljiva scena pušenja, za oko zapada i reklama iz vremena NDH: „Hrvatska cigareta za hrvatsku dušu“. Neizostavna je priča i o šibicama te imaju i široku lepezu ovih neizostavnih pratilaca kutija cigareta.

- Bila je to siromašna regija, ali je davala izvrstan hercegovački duhan ravnjak, čiji kvalitet su prepoznali austrijski carevi. To je jedini duhan koji ne treba dodatke drugih aroma i drugih duhana - ističe Alilović.

Kaže on i da se način uzgoja duhana, od sadnje do berbe, ni do danas nije promijenio te da u nekim dijelovima gdje se on uzgaja Hercegovina izgleda kao Toskana.

Svakako vrijedi posjetiti i pogledati ovu bogatu i zanimljivu kolekciju- IMA SE ŠTA VIDJETI!

U sklopu muzeja je i restoran, što zajedno upotpunjuje gastro i turističku ponudu prelijepog ljubuškog kraja.