Međunarodni centar za mir (IPC) organizirao je danas u Sarajevu obilježavanje 831. godišnjice od potpisivanja Povelje Kulina bana koja je upućena dubrovačkom knezu Krvašu i građanima Republike Dubrovnik 29. augusta 1189. godine.

Namjera je svake godine podsjećati na značaj tog dokumenta jer je to jedan od najznačajnijih i prvih dokumenta među zemljama ovog dijela Evrope o trgovinskoj saradnji i slobodi kretanja ljudi i roba te pravu na boravak u Bosni i sigurnost koju je garantirao bosanski ban Kulin.

Kako je kazao direktor Međunarodnog centra za mir Ibrahim Spahić, taj dokument u Bosni i Hercegovini doživljava se kao dio onoga što je priča o historiji, ali on treba biti obavezujući za buduće generacije kako bi te evropske vrijednosti, koje su kroz Ujedinjene nacije postale i svjetske vrijednosti, bile motivirajući faktor za bh. evropske integracije.

- Kada neko ima takvu baštinu kakvu ima BiH s Poveljom Kulina bana koja svjedoči o specifičnoj diplomatiji i državničkoj mudrosti u odlukama prema interesima građana BiH i susjeda, onda to treba biti pouka i za susjede da moraju biti otvoreni jedni prema drugima i da moraju garantirati sigurnost, ali i imati poštovanja prema najbližima - pojasnio je Spahić.

Godišnjica Povelje Kulina bana obilježena je danas ispred zgrade državnih institucija, a Spahić je naglasio da je taj prostor odabran jer je Skupština Republike BiH donijela Ustav 1974. godine koji je omogućio da se BiH nakon referenduma proglasi samostalnom i suverenom državom.

Također, nakon opsade devedesetih godina donesen je ključni dokument o vanjskoj politici sa susjedima u vrijeme Pakta stabilnosti, zbog čega Spahić smatra da se BiH treba osloniti na parlamentarnu demokratiju koja omogućava da izabrani dužnosnici štite prava građana.

Spahić je podvukao da je Klun ban potpisao državnički dokument čega se BiH ne bi trebala olako odreći zbog čega on čeka dan kada će se 29. august obilježavati u parlamentu BiH, dodajući da bi bilo dobro kada bi Carska biblioteka u Sankt Petersburgu vratila originalni dokument Povelje Bosni i Hercegovini koja njoj i pripada.

Naučni saradnik u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu Nedim Rabić kazao je danas da je Povelja predmet lingvističkih, paleografskih i diplomatičkih istraživanja više od 150 godina, ali se tog dokumenta sjetimo samo 29. augusta nakon čega se zaboravlja na njegovu važnost.

- Iako se neproporcionalna pažnja daje Povelji Kulina bana u odnosu na druge vrijedne historijske dokumente iz srednjovjekovne Bosne ovo je prilika da se prisjetimo i drugih važnih događaja - dodao je Rabić.

Profesor Tomislav Išek podsjetio je na knjigu osnivača Filozofskog fakulteta i akademika Ante Babića "Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni" nazivajući ju kapitalnim djelom, ujedno ocjenjujući da se država BiH sastavljena od dva entiteta danas nalazi u najtežem historijskom trenutku.

Stoga je naglasio da je historiju BiH potrebno posmatrati u dugom kontinuitetu od desetog stoljeća do danas te je ovo podsjećanje u smislu afirmiranja svjetski priznate države koja neće nestati.

U okviru obilježavanja ovog značajnog datuma, bh. , planinar, autor knjige "Kulin ban - skice o dobrom vladaru Bosne" i dokumentarno-igranog filma "Povelja Kulina bana" Zehrudin Isaković uputio je danas poruku građanima Bosne i Hercegovine s najvišeg vrha Visočice. 

- Taj drevni vladar Bosne, najomiljeniji u njenoj hiljadugodišnjoj historiji, da je živ vjerovatno bi bio planinar i poznavao bi, kao što i jeste poznavao, svaki kutak svoje zemlje - kazao je Isaković. 

Da je živ, smatra Isaković, bio bi gorljiv ekolog, a bio bi kao što je i tada bio veliki humanista i sve nas pozvao da se vratimo izvornim vrijednostima - humanizmu i odgovornosti.

Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke historije. To je prvi diplomatski dokument izdan od vladara Bosne vladaru druge države.

U povelji se uočava da je Bosna već tada imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, koji su se nastavili održavati kroz iduća stoljeća, te da je tada bila razvijena i trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države. To govori da Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim državama. Još jedna važna činjenica o kojoj svjedoči ova povelja jeste postojanje pisarske kancelarije na banovom dvoru, što dokazuje dugu tradiciju pismenosti na bosanskom tlu, a često se kultura (a ponekad i kulturni nivo) jednog naroda veže upravo za početke pismenosti kod tog naroda.

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19. vijeku, danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev, jer smatra da Povelja Kulina bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i njihovoj historiji.