U svijetu se 11. decembar obilježava kao Međunarodni dan planina i utemeljen je 2002. godine, kako bi se istaknuo njihov značaj za prirodu i ljude.

Planine osiguravaju najveću količinu slatke vode, reguliraju klimu i kvalitetu zraka, staništa su četvrtine biljnih i životinjskih vrsta, dok 15 posto svjetske populacije živi upravo u planinskim područjima.

Ipak, njihova biološka raznolikost ugrožena je zbog klimatskih promjena, neodržive poljoprivrede, iskorištavanja rudnih bogatstava, krčenja šuma, krivolova, prenamjene zemljišta i prekomjerne gradnja. Uz prirodne katastrofe, sve to dovodi do krhkog i nestabilnog okruženja za lokalne zajednice.

- Brojni ti faktori ne ugrožavaju samo jedinstvene prirodne vrijednosti planina, već dovode u pitanje i opstanak lokalnih zajednica u planinskim područjima. Moramo biti svjesni da će se neodržive aktivnosti u prirodi u konačnici uvijek odraziti na ljude i to najčešće ne na one koji te aktivnosti provode - kazao je voditelj WWF-ovog programa za zaštićena područja Marko Pećarević.

Kako je istaknuo, najveće posljedice trpe marginalizirane grupe, poput zajednica u ruralnim planinskim predjelima, koje zbog nedostatka prilika za ekonomski razvoj često napuštaju svoje domove.

- Zbog toga je jedna od preporuka da se politike specifične za planine, uvrste u nacionalne strategije održivog razvoja - kazao je.

Planine čine veći dio zaštićenih područja u našoj regiji. Na konferenciji o utjecaju pandemije Covid-19 na zaštićena područja, koju su 8. decembra organizirali WWF i Parkovi Dinarida, istaknuta je osjetljivost zaštićenih područja u situacijama kada turizam nije moguć.

I dok su neka područja, mahom nacionalni parkovi, uspjeli nadomjestiti prihode zbog masovnih posjeta koji su uslijedili nakon ukidanja mjera i nemogućnosti putovanja u inostranstvo, brojna manja zaštićena područja ostala su bez većeg djela planiranog budžeta.

Otkazivanjem grupnih posjeta i rekreativnih aktivnosti, upravljači i lokalne zajednice ostali su bez prihoda od prodaje ulaznica i iznajmljivanja smještaja, saopćeno je iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode Adria.

- Još uvijek je neizvjesno koliko će pandemija trajati i koliko je vremena potrebno da se situacija u zaštićenim područjima normalizira. Ispred parkova, ali i vlada regije, sada je veliki izazov da pronađu mehanizme i načine koji će pomoći da se kriza izazvana pandemijom što lakše prevlada - napominje izvršni direktor Parkova Dinarida Zoran Mrdak.

Dodao je da su u tom smislu planine kao značajne turističke atrakcije, koje pružaju staništa zaštićenim vrstama, uz njihovu održivu valorizaciju mogu biti jedna od poluga koja će aktivirati turizam, odgovorne posjetioce i generirati potrebne prihode zaštićenim područjima i lokalnoj zajednici.

Upravo planine, koje su simbol Dinarskog luka, osim što imaju izuzetno vodno, šumsko i pejzažno bogatstvo te su staništa brojnim zaštićenim vrstama, one pružaju i značajne potencijale za stvaranje raznovrsnih ekonomskih aktivnosti za parkove, kroz održivi turizam i poljoprivredu, obrtništvo te mogu unaprijediti razvojne modele zaštićenih područja naše regije, rečeno je.