Kako je zagađenje zraka jedan od najvećih ekoloških problema u Tuzli, Džemilu Agić, direktoricu Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, pitali smo kako se diše u ovom gradu i šta je Centar na tom planu do sada uradio?

Pojašnjava nam ona da se u januaru 2016. godine oko Centra okupila zabrinuta grupa građana i da su formirali „Grupu za čist zrak“, koja u kontinuitetu djeluje već dvije godine. Grupu čine volonteri, eksperti iz različitih oblasti, koji su prepoznali problem zagađenja zraka, uzroke i posljedice i na to kontinuirano upozoravaju nadležne institucije od općinskog / gradskog, preko kantonalnog, federalnog do državnog nivoa. Grupa sarađuje sa međunarodnim institucijama i medijima u cilju iniciranja održivih promjena, blagovremenog informiranja i uključivanja građana. Međutim, kako ističe naša sagovornica, nakon mnogo održanih sastanaka i desetina upućenih dopisa sa konkretnim mjerama, prijedlozima i zahtjevima, i dalje nedostaje aktivno uključivanje nadležnih institucija i konkretan plan, sa jasno definiranim mjerama, koji će dovesti do smanjenja emisija u zrak.

- Pošto su nadležne institucije ovako pasivne, Grupa već razmišlja o mogućnostima pokretanju krivične odgovornosti pojedinaca i institucija za dugogodišnju izloženost građana Tuzle i okoline povećanim koncentracijama zagađujućih materija, jer je naučno dokazano kakve sve posljedice zagađen zrak ima na zdravlje građana - ističe Džemila Agić.

 OPREMI I OBUČI

U cilju smanjenja zagađenja zraka, Centar je u proteklom periodu proveo niz aktivnosti i realizirao na desetine projekata u okviru kojih je, kroz edukaciju i pilot projekte, promovirao značaj mjera energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije koji tome doprinose. Primjeri ovih aktivnosti su, između ostalog, sufinansiranja toplotne izolacije na preko 100 individualnih stambenih objekata širom BiH. Uz to su pratili potrošnju energenta prije i poslije izolacije da bi građanima i javnosti pokazali kolike su prednosti izoliranih objekata, a i da bi vlasti shvatile na koji način mogu motivirati građane da investiraju novac u smanjenje potrošnje toplotne energije, a time i smanjenje emisija u zrak.

- Obučili smo 35 samostalnih obrtnika iz Tuzle kako da vrše odabir komponenti za solarne sisteme za zagrijavanje vode te kako da ugrađuju i održavaju takve sisteme. Kao motivaciju u okviru projekta obezbijedili smo besplatnu opremu za solarne sisteme, a korisnici su morali proći kroz edukaciju i finansirati materijal za instaliranje sistema. Većina korisnika danas, pored ostalih usluga, nudi ugradnju i održavanje solarnih sistema - navodi Džemila.

Radili su u Centru i istraživanja o štetnom uticaja emisija i šljačišta termoelektrana na zdravlje građana i okoliš.

Centar za ekologiju i energiju, iz Tuzle, zapravo je organizacija civilnog društva (OCD) koja edukativnim i praktičnim radom, u saradnji sa svim nivoima društva i uz ulaganje u ljudske resurse, podstiče održivi razvoj u oblasti zaštite i unapređenja okoliša. Svoje projekte implementira u saradnji sa mrežom domaćih i stranih eksperata, OCD-ovima, volonterima i medijima. Centar je registriran 2001. godine i trenutno ima šest zaposlenih osoba, a upravo su, kako kaže direktorica Agić, njeni uposlenici, koji se profesionalno bave radom na pripremi projekata, iznalaženju finansijskih sredstava i njihovoj implementaciji, i okosnica ovog centra. Zbog projekata i aktivnosti koje su provodili u periodu od 17 godina, koliko djeluje, Centar je danas prepoznat kao organizacija koja se bori za dobrobit svih građana BiH.

OSAM ŠKOLA, ŠEST OPĆINA

Jedan od projekata koje Centar trenutno implementira je i projekat „Dobre vodne komšije II“ koji ima za cilj da se zajedničkim radom na zaštiti i poboljšanju kvaliteta vode rijeke Spreče uspostavi saradnja između učenika, njihovih roditelja, zaposlenika škola i predstavnika šest općina koje se nalaze u slivu rijeke Spreče. Projekat će se realizirati s osam osnovnih škola u šest općina: Osmaci, Kalesija, Petrovo, Doboj Istok, Gračanica i Doboj. 

Kako navodi naša sagovornica, u okviru projekta će biti organizirani edukacija, istraživački rad, izložba fotografijana teme prirodna bogatstva, ljepote i ekološki problemi rijeke Spreče, uređenje korita rijeke Spreče, kamp za najaktivnije učenike i nastavnike, kao i priprema i implementacija osam pilot projekata kojim će škole sa nastavnicima i učenicima raditi na smanjenju zagađenja rijeke Spreče. Pored škola, Centar će sa lokalnim zajednicama definirati, urediti i obilježiti prvi dio „Staze dobrih vodnih komšija“, te pripremiti odgovarajući promotivni materijal. Staza će obuhvatiti važne prirodne, historijske i kulturne potencijale iz oba entiteta.

- U okviru projekta će biti definiran i „Dan rijeke Spreče“, čije obilježavanje će organizirati sve škole. Povodom obilježavanja dana rijeke Spreče će, između ostalog, biti organizirano sađenje drveća i biljaka koje na prirodan način pomažu zaštiti rijeke - kaže Agić.

Pošto su rijeka Spreča i jezero Modrac najvažniji vodni resursi Tuzlanskog kantona, Centar se dugi niz godina zalaže za njihovu bolju zaštitu. Između ostalog, oni su inicirali i izradu prve Strategije za zaštitu jezera Modrac. U saradnji sa međunarodnim partnerima, firmom BiCon i LIMNOS, izgradili su dva biljna prečišćivača otpadnih voda za Osnovnu školu Prokosovići i SOS Selo mira Turija. Inicijatori su formiranja mreže organizacija koje rade na zaštiti jezera Modrac. U saradnji sa njima i firmom Merton, uradili su vizuelni identitet Regije jezera Modrac i rade na promociji njenih razvojnih potencijala.

NEKAD I SAD

Kada uporedimo situaciju u BiH i probleme na koje su u Centru nailazili od osnivanja do danas, naša sagovornica zaključuje da pomaka na zaštiti okoliša itekako ima.

- Prije 17 godina odnos građana i nadležnih institucija prema, naprimjer,  otpadu bio je sasvim drugačiji. Tada su rijetki pričali o recikliranju, a kompostiranje je bila nepoznanica. Toplotna izolacija objekata je bila prava rijetkost. Građani su joj pristupali sa velikim oprezom. U to vrijeme oni koji su radili toplotnu izolaciju ugrađivali su maksimalno pet cm izolacionog materijala. Danas je skoro pa nemoguće vidjeti da se neki objekat završava, a da nema minimalno osam cm toplotne izolacije. O korištenju solarne energije se rijetko govorilo, a već postoje firme koje se u okolini Tuzle bave ugradnjom solarnih sistema. Kaže se da je imati solarni sistem na objektu postao prestiž - navodi Agić.

Konstatuje i da se u školama i na univerzitetima nekada malo govorilo o okolišu, a danas je to neizostavna tema koja je integrirana u skoro sve planove i programe. Sve to je, kaže ona, u poređenju sa drugim razvijenim zemljama, još uvijek nedovoljno te da je ostalo još mnogo toga što se mora uraditi. Zato ističe da će uposlenici Centra, volonteri i eksperti nastaviti da podstiču pozitivne ekološke procese u BiH. Zalagat će se da što veći broj građana prepozna mogućnost individualnog smanjenog uticaja na okoliš, a podizanje ekološke svijesti će biti njihov najvažniji zadatak.

- Nastojat ćemo da i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti koji su nadležni za rješavanje okolišnih problema postanu aktivniji, a da oni koji ne budu ispunjavali svoje obaveze preuzimu odgovornost za to i snose posljedice. Bosna i Hercegovina je naša jedina, prelijepa država. Trebamo je upoznati, cijeniti i voljeti i samim tim više voditi računa o njenom okolišu. Svaki građanin bi prostor BiH trebao doživljavati kao svoje dvorište, kuću ili stan i tako se prema njemu i odnositi. Čuvajmo naš okoliš i uživajmo u njemu - poručila  je Džemila Agić, iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

 EDUKATIVNI PORTAL

Džemila Agić ističe da je Centar još od osnivanja preuzeo na sebe pionirsku ulogu formiranja prvog edukativnog ekološkog portala www.ekologija.ba, čiji su posjetitelja iz BiH, zemalja okruženja i čitavog svijeta. Kaže da je portal  prepoznatljiv po velikom broju podataka, izvještaja i studija o svim aspektima zaštite okoliša. Proglašen je za najbolji ekološki portal u BiH 2010. godine, a svi materijali dostupni su i putem njihove fejsbuk stranice: Centar za ekologiju i energiju.

 TREĆA GENERACIJA IZOLATERA

Centar za ekologiju i energiju je, zajedno sa predstavnicima Grada Tuzle, pripremio Plan upravljanja otpadom koji je usvojen u januaru 2018. godine, a njegova realizacija predviđa ozbiljan pristup i uvođenje promjena u ovoj oblasti. Slijedi implementacija ovog projekta. Osim toga, Centar se bavi i energetskim siromaštvom, pa je u saradnji sa Caritasom Švicarske realizirao savjetovanje 1.000 domaćinstava u Zeničkom-dobojskom kantonu o mogućnostima smanjenja potrošnje energije u domaćinstvu.

- Istovremeno smo prikupili informacije o potrošnji energije i visini primanja u porodicama. Analiza podataka je pokazala da je 74% domaćinstava energetski siromašno, što znači da više od 10 % svojih primanja troše na podmirivanje računa za toplotnu i električnu energiju - kaže Agić.

Značajno je naglasiti i to da je ovaj centar, u saradnji sa Polybau školom iz Švicarske, zbog nepostojanja adekvatnog zanimanja u građevinskim školama koje bi bilo specijalizirano za toplotnu izolaciju ovojnice objekata, inicirao uvođenje novog zanimanja „izolateri ovojnice objekta“ u Građevinsko-geodetskoj školi u Tuzli. Ove godine će biti upisana treća generacija učenika.

 ŠTA SU POKRENULE KANTE

Agić nam prepričava i zanimljivu anegdotu koja se desila u okviru pilot projekta uvođenja primarne selekcije otpada u Tuzli, kada je Centar za 70 porodica koje su bili zainteresirane za odvjajanje otpada, besplatno dodijelo po jednu zelenu i jednu žutu kantu.

- Bilo je veliko interesovanje građana. Zbog praćenja procesa obilazili smo sva domaćinstva sa ciljem da utvrdimo kako teče proces odvajanja otpada i da ga unaprijedimo. Kod osam porodica,  gdje je i nakon druge posjete utvrđeno da ne vrše odvajanje otpada, izvršeno je oduzimanje kanti. Ta informacija se brzo proširila i imala je veoma pozitivan efekat na ostale pilot projekte koje smo u toj mjesnoj zajednici realizirali - kaže Agić.