Udruga Dinarica iz Mostara, podružnica WWF Adria u BiH, priopćila je u utorak kako će projekt "Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru", zbog koronavirusa otpočeti virtualno, online radionicom o metodologiji istraživanja riba.

 "U proteklom razdoblju svjedoci smo brojnih apela građana i udruga s područja Hercegbosanske županije (HBŽ) o zaštiti Buškog jezera i Livanjskog polja. U cilju zaštite slatkovodne bioraznolikosti livanjskog područja osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF)", navode iz Udruge.

 Na projektu je angažirana doktorandica Sanja Đolo s Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koja će, kada uvijeti dozvole, početi aktivnosti istraživanja riba na području HBŽ-a.

 "Doktorandica će raditi pod vodstvom stručnog kadra Sveučilišta u Mostaru, ali i svjetski renomiranog ihtiologa doktora Joerga Freyhof-a s Leibniz instituta i Prirodoslovnog muzeja u Berlinu. Trenutno se izrađuje metodologija istraživanja riba, a radionica o metodologiji koja se trebala održati u Mostaru, održati će se virtualno. Terenska posjeta Livnu i dolazak doktora Freyhof-a su pomjereni", navodi se u priopćenju.

 Projektom je planiran ulazak u špilje i procjena špiljskog biodiverziteta riba, migracijski putevi u podzemlju, procjena populacije, mjesta pronalaska te prijetnje opstanku.

 Krška polja su izuzetno ranjiva područja i od velikog je značaja shvatiti kompleksnost hidrološkog sustava te ga pravilno zaštititi.

 "Najveće krško polje na svijetu je Livanjsko polje. Na njegovom sjevernom dijelu nalazi se Ždralovac (najveće tresetište u BiH), dok je na jugoistoku smješteno Buško jezero (donedavno najveće umjetno jezero u Europi). Ono je od više međunarodnih organizacija proglašeno ključnim područjem bioraznolikosti", ističu iz Udruge Dinarica.

 Dodaju kako je Buško jezero bogato ribom, a ono što ga čini posebnim su endemske vrste koje su pronađene u njemu. U njemu su pronađene populacije pet endemskih vrsta riba i to oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica te dalmatinska drlja. Vrste su karakteristične za krško područje i kao takve prilagođene su sezonskom plavljenju polja - za vrijeme sušnih ljetnih razdoblja vrste se povlače u podzemlje.

 Status većine endemskih vrsta je nejasan i nepoznat zbog nedostatka podataka, ljudskog utjecaja, poput unosa stranih predatorskih vrsta u jezero, krivolova, neodrživog upravljanja hidroelektranom i uništavanja staništa. Mnoge činjenice sugeriraju da se endemske vrste u Buškom jezeru vjerojatno na granici izumiranja. Svih 5 navedenih endema su uvršteni na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

 Projekt "Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru" trajat će dvije godine, a rezultirati će detaljnim istraživanjem o slatkovodnom biodiverzitetu na području Livna, mjerama zaštite i uputama za korištenje vodnog sustava. 

 Također, kroz okupljanje zainteresiranih strana pokušati će se provesti mjere zaštite kako bi očuvali jedno od najvećih prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Prve aktivnosti projekta zbog novonastale situacije s koronavirusom odvijati će se virtualno sve do prvih terenskih istraživanja, navodi se u priopćenju.