logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/hbz-ekologija.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/preview\/hbz-ekologija.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/hbz-ekologija.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Projekt o očuvanju slatkovodne bioraznolikosti Livanjskog polja i Buškog jezera

31.03.2020 u 14:39

  • Ekologija
  • 0

Udruga Dinarica iz Mostara, podružnica WWF Adria u BiH, priopćila je u utorak kako će projekt "Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru", zbog koronavirusa otpočeti virtualno, online radionicom o metodologiji istraživanja riba.

 "U proteklom razdoblju svjedoci smo brojnih apela građana i udruga s područja Hercegbosanske županije (HBŽ) o zaštiti Buškog jezera i Livanjskog polja. U cilju zaštite slatkovodne bioraznolikosti livanjskog područja osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF)", navode iz Udruge.

 Na projektu je angažirana doktorandica Sanja Đolo s Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru koja će, kada uvijeti dozvole, početi aktivnosti istraživanja riba na području HBŽ-a.

 "Doktorandica će raditi pod vodstvom stručnog kadra Sveučilišta u Mostaru, ali i svjetski renomiranog ihtiologa doktora Joerga Freyhof-a s Leibniz instituta i Prirodoslovnog muzeja u Berlinu. Trenutno se izrađuje metodologija istraživanja riba, a radionica o metodologiji koja se trebala održati u Mostaru, održati će se virtualno. Terenska posjeta Livnu i dolazak doktora Freyhof-a su pomjereni", navodi se u priopćenju.

 Projektom je planiran ulazak u špilje i procjena špiljskog biodiverziteta riba, migracijski putevi u podzemlju, procjena populacije, mjesta pronalaska te prijetnje opstanku.

 Krška polja su izuzetno ranjiva područja i od velikog je značaja shvatiti kompleksnost hidrološkog sustava te ga pravilno zaštititi.

 "Najveće krško polje na svijetu je Livanjsko polje. Na njegovom sjevernom dijelu nalazi se Ždralovac (najveće tresetište u BiH), dok je na jugoistoku smješteno Buško jezero (donedavno najveće umjetno jezero u Europi). Ono je od više međunarodnih organizacija proglašeno ključnim područjem bioraznolikosti", ističu iz Udruge Dinarica.

 Dodaju kako je Buško jezero bogato ribom, a ono što ga čini posebnim su endemske vrste koje su pronađene u njemu. U njemu su pronađene populacije pet endemskih vrsta riba i to oštrulj, podbila, sitnoljuskavi klen, dinarska pijurica te dalmatinska drlja. Vrste su karakteristične za krško područje i kao takve prilagođene su sezonskom plavljenju polja - za vrijeme sušnih ljetnih razdoblja vrste se povlače u podzemlje.

 Status većine endemskih vrsta je nejasan i nepoznat zbog nedostatka podataka, ljudskog utjecaja, poput unosa stranih predatorskih vrsta u jezero, krivolova, neodrživog upravljanja hidroelektranom i uništavanja staništa. Mnoge činjenice sugeriraju da se endemske vrste u Buškom jezeru vjerojatno na granici izumiranja. Svih 5 navedenih endema su uvršteni na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN).

 Projekt "Uspostavljanje temelja za održavanje slatkovodne bioraznolikosti u Livanjskom polju i Buškom jezeru" trajat će dvije godine, a rezultirati će detaljnim istraživanjem o slatkovodnom biodiverzitetu na području Livna, mjerama zaštite i uputama za korištenje vodnog sustava. 

 Također, kroz okupljanje zainteresiranih strana pokušati će se provesti mjere zaštite kako bi očuvali jedno od najvećih prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Prve aktivnosti projekta zbog novonastale situacije s koronavirusom odvijati će se virtualno sve do prvih terenskih istraživanja, navodi se u priopćenju.

 

 ONLINE UDRUGA DINARICA PROJEKT

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...