Svjetski dan močvarnih staništa (World Wetlands Day) obilježava se od 1997. godine, svakog 2. februara. Ove godine obilježava se 51 godina od potpisivanja Ramsarske konvencije na kojoj je 2.februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru proglašen Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa.

Konvencija o močvarama međuvladin je ugovor koji pruža okvir za nacionalno djelovanje i međunarodnu suradnju za očuvanje i racionalno korištenje močvara i njihovih resursa, a do danas ju je potpisalo više od 170 zemlja svijeta te je više od 2400 močvara istaknuto kao močvarna područja od međunarodne važnosti.

Bosna i Hercegovina je Ramsarsku konvenciju o močvarama ratificirala 2001.godine.

Konvencija o močvarama usvojena u Ramsaru je od međunarodnog značaja zbog činjenice da močvarna područja predstavljaju regulatore režima vode, mjesta sa posebno visokim stepenom raznolikosti flore i faune, i mjesta sa visokom ekonomskom, kulturnom, naučnom i rekreacionom vrijednosti, a da bi se spriječilo sve veće ugrožavanje i gubitak močvarnih područja, kojih je od ukupno 1900 u svijetu nestalo više od 61 posto.

Uz slogan "Cijeni, čuvaj, obnovi - voli" ovogodišnji Svjetski dan vlažnih staništa upozorava na važnost vlažnih staništa i poziva lidere na hitnu zaštitu, očuvanje i obnovu jezera, rijeka, močvara i tresetišta.

Eksploatacija, devastacija i ustaljen način upravljanja rijekama, ulaganje u štetne projekte i kontinuirana primjena već utvrđeno štetnih praksi moraju postati prošlost kako bi se otvorila vrata za primjenu rješenja zasnovanih na prirodi, upozoravaju ekolozi svake godine u povodu Svjetskog dana močvarnih staništa.

Močvarna područja imaju poseban značaj za ptice močvarice, od kojih više od dvije milijarde svake godine seli iz centralne i istočne Evrope preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora do zimovališta u sjevernoj ili centralnoj Africi.

Tokom seobe se ptice suočavaju sa velikim brojem prepreka - od širokih morskih prostranstava koje moraju preletjeti u jednom dahu bez zaustavljanja, jednako opasnih pustinja, do nepredvidljivih vremenskih prilika i nenadanih oluja, a močvarna staništa su mjesta na kojima se mogu nahraniti i odmoriti.

Močvare su, prema ocjenama stručnjaka, možda i najcjenjeniji ekosistem, jer više od milijarde ljudi oslanja se na njih upravo zbog zarade, ali i zbog činjenice da osiguravaju dom prirodi i da 40 posto vrsta na svijetu živi i razmnožava se u močvarama. Godišnje se otkrije o oko 200 novih vrsta riba u slatkovodnim močvarama.

Močvare pružaju zaštitu od poplava i oluja tako što za svaki hektar, močvara upije do 1,5 miliona galona poplavne vode. Močvare pomažu  i u regulaciji klime: tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika od šuma, a slane močvare, mangrove i korita močvarne morske trave također sadrže velike količine ugljika.

U Bosni i Hercegovini od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se govori o svega 2000. Glavni uzroci zbog kojih su močvare nestale su poljoprivreda, promjene vodnog režima, ljudska naselja izgrađena na području močvara, te klimatske promjene.

Prema ramsarskoj konvenciji BiH ima tri međunarodno priznate močvare, a to su su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) Adria u povodu Svjetskog dana vlažnih staništa upozorava da se ulaganjem u obnovu rijeka, jezera, močvara i tresetišta ulaže u klimatski otpornu budućnost.

- Od rijeka do jezera, preko močvara i laguna, vlažna staništa su kritična za opstanak ljudi i prirode. Ipak, prema Izvještaju o životu na planeti svjetske organizacije za zaštitu prirode dozvolili smo da od 1970. godine izgubimo trećinu svjetskih vlažnih staništa, koja nestaju tri puta brže nego šume, naveli su iz WWF-a Adria.