Posljednjih godina temperature u Beču u ljetnim mjesecima obaraju rekord za rekordom i sve češće nastaju tzv. urbana ostrva toplote ("Urban Heat Islands"). Grad Beč se protiv toga bori "ozelenjavanjem" zgrada, te obogaćivanjem javnih površina sadržajima pod vodom i drvećem.

- Zelene fasade, krovovi i dvorišta regulišu gradsku mikroklimu. To vodi ka poboljšanju radne klime u kancelarijama, obzirom da prostorije ljeti ostaju duže svježe. Jedan zeleni zid površine 850 m2 u vrelom ljetnom danu rashlađuje kao 75 klima uređaja sa kapacitetom od 3000 W i osam sati rada. Pored toga značajno smanjuju i saobraćajnu buku, a biljke filtriraju štetne materije iz zraka i proizvode kisik - rekla je bečka gradska savjetnica za okoliš Ulli Sima.

Biljke na zidovima ne uzimaju samo CO2, već se i "znoje" kod osunčavanja. Pri tome nakupljena voda isparava, a neposredna okolina rashlađuje.

Zelene fasade imaju još mnogobrojne druge prednosti: nude životne prostore za životinje u gradu i doprinose kvalitetu života i boravka u gradskim četvrtima za ljude. Zimi djeluju kao svojevrsna izolacija i smanjuju troškove grijanja.

Pored zelenih fasada postoje i drugi načini za ublažavanje ljetnih vrućina. Pregled mogućih mjera je razrađen strategijom "Urban Heat Island Wien" (UHI-STRAT) unutar bečkog Magistratskog odjela 22 (MA 22) - Zaštita okoliša. Beč je time jedan od prvih evropskih gradova koji ne samo da proučava fenomen urbanih ostrva toplote nego i razvija konkretne mjere protiv te pojave i postepeno ih uvodi u praksu, saopćio je Eurocomm-PR Sarajevo.