MOJE SELO, TVOJA DESTINACIJA: „Najljepša sela BiH“ - četrnaest nevjerovatnih malih mjesta pobjednici takmičenja
15.12.2022 u 14:18
- Moje selo
- 0
Četrnaest nevjerovatnih malih mjesta iz cijele Bosne i Hercegovine proglašeno je „Najljepšim selima Bosne i Hercegovine“ na ceremoniji koja je krajem prošle godine održana u prostorijama Vanjskotrgovinske komore BiH.
Direktorica Misije USAID-a u BiH Courtney Chubb proglasila je pobjednike takmičenja u organizaciji USAID-ovog partnera - Udruženja za razvoj ruralnog turizma u BiH (Alterural), a u prvoj grupi nagrađenih su: Blagaj (Grad Mostar), Mijakovići – Bobovac (Općina Vareš), Bratač (Opština Nevesinje), Guča Gora (Općina Travnik), Kraljeva Sutjeska (Općina Kakanj), Krupa na Vrbasu (Grad Banja Luka), Martinbrod (Grad Bihać), Ostrožac (Grad Cazin), Pecka (Opština Mrkonjić-Grad), Prokoško jezero (Općina Fojnica), Ravno (Općina Ravno), Stupe - Žabljak (Grad Livno), Umoljani (Općina Trnovo) i Vranci (Općina Kreševo).
- USAID sa ponosom podržava ovu inicijativu i dodjelu nagrade za najljepša sela u BiH, a 14 dobitnika ove nagrade ne samo da će biti označeni kao vrijedne turističke destinacije koje treba posjetiti, nego će to predstavljati jedan podsticaj za brži ekonomski razvoj u lokalnim zajednicama, ali i šire - navela je Chubb.
Ta sela u BiH, prema njenim riječima, sada se pridružuju jednom prestižnom klubu sela i mjesta u drugim zemljama širom svijeta za koja se pokazalo da su značajno profitirala u turističkom, ali i ekonomskom smislu.
Nagrada će, kako je dodala Chubb, doprinijeti otvaranju novih radna mjesta, novih prilika za ostvarivanje dohotka i napravit će se bolje veze koje će omogućiti čuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa BiH u lokalnoj zajednici i šire.
Izvršna direktorica Udruženja Alterural Sarah Devisme je navela da je prve pobjednike takmičenja ,,Najljepša sela Bosne i Hercegovine“ odabrao žiri sastavljen od stručnjaka iz oblasti arhitekture, kulturnog naslijeđa i ruralnog razvoja. Uz podršku Vlade SAD-a, a putem USAID-ovog projekta Podrška razvoju održivog turizma, udruženje Alterural će, kako je dodala, pobjednicima pružiti dugoročnu podršku kroz edukaciju, publicitet i umrežavanje kako bi tim selima pomogli da razvijaju turizam istovremeno čuvajući svoje prirodno i kulturno naslijeđe.
Podsjetila je da je inicijativu „Najljepša sela“ pokrenulo 1981. godine francusko udruženje „Les Plus Beaux villages de France“, sa ciljem populariziranja ruralnih naselja kroz čuvanje njihovog naslijeđa i poboljšavanje ekonomskog potencijala. Taj koncept su vremenom preuzele i druge zemlje širom svijeta, među kojima Italija, Japan, Libanon i Švicarska.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je izjavila da je to ministarstvo izradilo, skupa sa USAID-om, Strategiju razvoja turizma FBiH 2022- 2027. u kojoj su prioriteti ruralni razvoj i razvoj seoskog turizma.
- Ovaj projekat je iznimno važan jer, pored svih turističkih bisera koje imamo poput Mostara, Sarajeva, Bihaća, Jajca, Neuma, Banje Luke, Trebinja i drugih, veoma je važno da se brendiraju i promovišu i bh. sela, a svako od tih sela ima svoj način života, drugačiju tradiciju i kulturu, tako da se mogu privući ne samo domaći nego i strani turisti - istakla je Đapo.
Brendiranjem i promovisanjem ovih sela, kako je istakla, omogućit će se ekonomski razvoj te lokalne zajednice, ali i da stanovništvo ostane na tim područjima, kao i da se unaprijedi poljoprivreda.
Načelnik Općine Vareš Zdravko Marešević je rekao da bh. sela njeguju tradiciju i da su okružena prirodnim i kulturnim bogatstvom.
- Održati selo i omogućiti njegov ekonomski opstanak jedini je način da ljudi ostaju na tim područjima. Razvoj ruralnih sredina, gastro ponude i svih drugih potencijala u fokusu je naše lokalne zajednice i sadržano u našim programima rada i ulaganja - dodao je Marešević.
U narednom periodu, detaljnije ćemo predstaviti svih 14 pobjednika.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.