Karneval u Brazilu, a posebno u  Rio de Janeiru, važi za najpoznatiji karneval na svijetu i najveći je praznik u Brazilu.

Održava se svake godine i započinje od petka poslijepodne prije Čiste srijede ili Pepelnice te završava upravo na Pepelnicu, koja u kršćanstvu označava početak pripreme za Uskrs, to jeste Veliki post (Korizma) koji traje 40 dana, sve do Uskrsa.

Od petka do srijede, čitav Brazil uživa u muzici i plesu, a načini slavlja se razlikuju od grada do grada. U Riu, gdje je karneval najveći, običaj je da se takmiče i ulicama paradiraju škole sambe, koje čitavu godinu pripremaju svoje tačke koje imaju posebnu temu i svojom izvedbom pričaju priču. U drugim gradovima karneval je obično manji i svi mogu učestvovati u paradi. Karakteristično je da se nose što šareniji kostimi i maske ukrašene cirkonima i perjem.

Tipični žanr muzike koji se pjeva i pušta na Karnevalu je samba-enredo, samba de bloco, samba-reggae, pagode, aše (axe), a svi nabrojani žanrovi povezani sa sa utjecajem Afro-brazilske kulture.

Historija Karnevala

Tehnički gledano, ovaj događaj je počeo kao paganski praznik u drevnoj Grčkoj i Rimu, tokom kojeg bi gospodari i robovi mijenjali odjeću, ista pravila su važila za bogate i siromašne, te su svi slavili i na kratak period društvena pravila nisu važila. Ovaj praznik tada je služio kao izuduvni ventil za oslobađanje svih društvenih stratifikacija i okova koji su tada bili prisutni.

Ipak, Karneval, kakvim ga danas poznajemo, katolički je praznik. Dakle, 40 dana prije Uskrsne nedjelje, najvažnijeg dana kršćanskog kalendara, počinje  period koji se zove Korizma. Korizma se tradicionalno poštuje postom, molitvom, svečanošću i dobrovoljnim napuštanjem zemaljskih užitaka u duhovnoj pripremi za Uskrs. Katolici u ovom periodu ne jedu meso petkom. Tako su neposredno prije početka korizme, europski katolici počeli organizovati masovne zabave prije posta i meditacije 40 dana (ne uključuju nedjelje). Baš kao i kod starih Rimljana i Grka, u tim su periodima napuštena mnoga društvena pravila. Siromašni su se mogli odijevati u odjeću dopuštenu samo bogatima, nosile su se maske da bi se sakrili identiteti i kako bi svi na neki način bili jednaki.

Karneval u Brazilu

Zabava pred post bila je važan ritual za katolička društva, a 1723. portugalski imigranti u brazilsku koloniju donijeli su svoj običaj sa sobom. U to vrijeme su ga zvali Entrudo. Entrudo je prvobitno bio proslavljen hranom, muzikom i onim što je zapravo bila divovska borba sa vodom. Ljudi bi mogli napasti jedni druge kantama vode ili blata bez upozorenja. Čak su i bogati aristokrati učestvovali u ovome. U Entrudu su svi bili manje ili više jednaki.

Kako su godine odmicale, Entrudo je postao karneval, a vodene borbe zamijenjene su ogromnim povorkama, plesovima i šarenim kostimima. Duh slobode se, međutim, održavao kako su odbačena društvena pravila. Zapravo, u određenim trenucima povijesti Brazila, dok su sve drugo cenzurirali vojni diktatori, Karneval je postao način da ljudi otvoreno protestvuju protiv vlade putem maski, kostima i predstava.

Moderni Karneval

U 18. i 19. stoljeću, Karneval je počeo ličiti na Karneval kakav poznajemo danas. Ta promjena je počela kada je Brazil ukinuo robovlasništvo i Afro-brazilci počeli su učestvovati u paradama. Njihovo učeće totalno je promijenilo tok Karnevala, jer su svojim osjećajem za ritam, spojili afričku i portugalsku-brazilsku kulturu te stvorili potpuno novi žanr- Sambu. Samba je danas glavni dio Karnevala i milioni posjetitelja uživaju u njenim zvucima i pokretima.

Ove godine Karneval je počeo u petak, 21.2, a završava u srijedu 26.2. Milioni maskiranih učesnika su na ulicama, a prisutne su i kritike aktuelnog desničarskog predsjednika Bolsonara. I ove godine Brazilci koriste karneval za uživanje, zabavu, ples i pjesmu ali i kao priliku za kritikovanje vlasti i dešavanja u državi.