Ohrid je više od bisera
15.02.2018 u 14:37
- Putovanja
- 0
Piše: Mevlida Novalić
Ohrid , jedan od najpoznatijih gradova u Makedoniji, posjetili smo krajem decembra 2017. Bila je to naša prva destinacija na putu kojim smo namjeravali obići mjesta oko Ohridskog jezera - Strugu u Makedoniji, Podgradec u Albaniji, pa se preko Svetog Nauma vratiti u grad Ohrid, a onda nastaviti put Nacionalnog parka Pelister, gradova Bitolu i Velesa, te Soluna u Grčkoj . Vrijeme nas je poslužilo- uglavnom sunčano sa kratkotrajnim pljuskovima i bez sniježnih padavina. Ekipa je sastavljena od turističkih novinara iz Bosne i Hercegovine i Srbije. " Šef" putovanja je Đorđe Mihajlović , direktor "Turističke prizme" iz Novog Sada.
Ubrzo smo se po našem dolasku uvjerili u nekoliko činjenica po čemu su Ohrid i Ohridsko jezero nadaleko poznati: prelijep grad, bogatog kulturno historijskog nasljeđa, prelijepa priroda i ugodna klima, vrhunska gastronomija, prelijepe narodne pjesme, gostoljubivi i prijatni domaćini i nadaleko čuveni biseri i makedonska čipka. Nije bez razloga 1980. godine Ohrid zajedno sa Ohridskim jezerom proglašen za Svjetskom kulturnom baštinom pod zaštitom UNESCA. Danas se ponosi brojnim vrijednim znamenitostima, od kojih su neke stare više hiljada godina.
https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7372687
Najznačajnija među njima je Samuilova tvrđava, čiji korijeni sežu još iz srednjevjekovlja, sagrađena je krajem pretprošloga milenija, kada su i ova zemlja i ovaj grad bili dio velike Samuilove imperije. Predrimska, rimsko-vizantijska i Samuilova tvrđava carskog prestolnog grada Ohrida održala se i do sada, na visokoj hridi iznad jezera, gde je i najstariji dio grada sa najvažnijim crkvenim građevinama.
Drevni grad Ohrid je sagrađen u obliku amfiteatra, sa mnoštvom tradicionalnih kuća koje gledaju na prekrasno Ohridsko jezero. Ove zanimljive ohridske kuće su građene u prošlim vijekovima u autentičnom balkanskom – orijentalnom stilu gradnje, sa prelijepim balkonima i višim spratovima prostranijim od prizemlja. U starom dijelu grada Ohrida je živopisni bazar sa pijacom, hamamom, česmom i brojnim radionicama starih zanata i rukotvorina - radionice i prodavnice ohridskog bisera, kujundžijice, radionice duboreza, radionice slikanja vizantijskih ikona, radionice za proizvodnju predmeta od kože, starih makedonskih instrumenata i čuvenog makedonskog veza...Ako ste ljubitelj različitih tradicionalnih proizvoda i originalnih suvenira ovdje vam toga neće nedostajati. Ohriđani su poznati po svojoj obrtničkoj tradiciji, pa tako brojne porodice čuvaju stoljetnu tradiciju svojih predaka. Jedna od atrakcija je i muzej pergamenta u samom centru gde se može vidjeti tehnologija izrade ovog drevnog papira i kupiti slika na njemu. Vrijedi posjetiti i Galeriju ikona u kojoj su izložena remek djela vizantijskog ikonoslikarstva.
Stevan Farmakovski u svom rezbarskom ateljeu
U samom srcu grada i dalje živi vjerovatno najstarije drvo Balkana - devet vijekova staro stablo Činar, jedan od zaštitnih znakova Ohrida. Široko je 20 metara a u njegovu ogromnu raspuklinu pri dnu stabla može da stane desetak ljudi. Nedaleko od moćnog Činara je upečatljiva bijela džamija, koju je u 16. vijeku podigao beogradski vezir Ali-paša kao svoju zadužbinu.
"Balkanski Jerusalim"
Nekada se ovaj grad zvao Lychnidos (Lihnidos) – što znači „grad svjetlosti“. Današnje ime Ohrid, tako kažu stručnjaci, vjerovatno je nastalo sa dolaskom Slavena, od riječi „vo hrid“, što znači „na brdu“. Kada su Rimljani zavladali ovim krajevima jedan od najvažnijih gradova na putu Via Egnatia ( jedna od 28 velikih rimskih cesta) bio je upravo Lychnidus, glavno središte oblasti Dassaretia u Iliriji, a zatim glavni grad provincije Novi Epir.
U doba Turaka postao je važno uporište na karavan putu od Jadrana prema Carigradu. Najstarije arheološke naseobine datiraju iz neolitskog perioda, oko 6000 godina p.n.e. Samo na makedonskom dijelu jezera postoji više od 170 arheoloških nalazišta.
Krajem 9. vijeka Ohrid je postao središte širenja hrišćanstva među Slovenima, na čemu su tada započeli u Ohridu rad učenici Sv. Ćirila i Metodija: Sv. Naum, prvi slovenski monah i Sv. Kliment, prvi slovenski episkop. Zahvaljujući njima bio je i kulturna prestonica slovenskih naroda i žarište slovenske pismenosti , centar Ohridske književne škole. Ovdje Kliment i Naum rade na crkvenom i književnom jeziku. Podignuto je tada i kasnije više znamenitih crkava, kao Sv. Sofija i Sv. Bogorodica Perivlepti. Ohrid je bio prijestolnica cara Samuila (976. — 1014.), a od episkopije postao je 3 stolicom ohridske patrijaršije. Zbog legende da ima 365 manastira i crkava koliko ima dana u godini, često za Ohrid kažu i da je "Balkanski Jerusalim".
Šta su rekli Johnny Štulić i Jadranka Stojaković
Grad Ohrid nalazi se na sjevernoj strani Ohridskog jezera, na nadmorskoj visini od oko 700 metara. Danas je sa svijetom je povezan modernim asfaltnim saobraćajnicama, a možete ovdje doći i avionom na njegov međunarodni aerodrom.
Domaćini nam pričaju da zbog svoje izvanredne klime bez magle, sa malo vlage i mnogo sunčanih dana, sa povoljnim vazdušnim strujanjima, prijatnom ljetnom temperaturom i blagim prelazima iz jednog u drugo godišnje doba, boravak u Ohridu izvanredno pogoduje oboljelim od bronhijalne astme i reumatizma, te da veoma povoljno djeluje i za rehabilitaciju srčanih bolesnika. Nama , srećom, ovakva vrsta rehabilitacije nije trebala , ali smo za sve vrijeme boravka osjećali toplinu oko srca i neki spokoj kojim je zračio svaki kutak ovoga grada.
Bezbroj je restorana uz samu obalu jezera, ali i u unutrašnjosti grada sa vrhunskim domaćim gastonomskim specijalitetima. U jednom od njih, restoranu Belvedere koji se nalazi na obali jezera , opuštali smo se u večernjim satima , jeli ohridske specijalitete , pili rakiju koju ovdje zovu žolta... Pjevali smo pjesme " Biljana platno beleše..", " Makedonsko devojče.." ... I poznati muzičar Johnny Štulić je kazao da Makedonci imaju najbolju muziku na svijetu , a kažu i da su Japanci molili kantautorku Jadranku Stojaković da im, sem bosanskih, pjeva i makedonske pjesme.
Vrhunski ukusi- jegulja na ohridski način
Šta bi Ohrid bio bez svog jezera.?! Ohridsko jezero (makedonski - Охридско Езеро, albanski - Liqeni i Ohrit) smješteno je u jugoistočnom dijelu Makedonije i istočnom dijelu Albanije. Ono pokriva površinu od 358,2 kvadratnih kilometara. Najveća širina iznosi 14,8 km, a dužina jezera je 30,8 km.
Ovo jezero , uz Bajkalsko i jezero Tanganjika, spada u red najstarijih jezera na svijetu, a po veličini i među najveća jezera u Evropi. Jedno je od najdubljih jezera na svijetu sa čak 289 metara dubine. Smješteno je u dubokoj i zatvorenoj kotlini. Sa svih strana, a posebno sa zapadne i istočne okružuju ga visoke planine. Na istoku je planina Galičica (2255 m), a na zapadu Mokra Planina i Jablanica (1945 m). Samo jezero smješteno je na visini od 695 metara.
Ohridsko jezero dobija vodu iz brojnih podvodnih izvora. Slivu Ohridskog jezera pripada 40 rijeka, od kojih 23 na albanskoj i 17 na Makedonskoj teritoriji. Najjači izvori su na lokaciji Biljanini izvori u samom gradu i Ostrovo kod manastira Sveti Naum - omiljenog izletišta svih turista. Odlikuje se jedinstvenim ekosistemom, bogatim endemskim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Posebnost jezera nastala je usljed geografske izolacije i velike geološke starosti. Takođe i sliv Ohridskog jezera se odlikuje bogatim biodiverzitetom i ima nekoliko biljnih vrsta endemičnih za Balkansko Poluostrvo. U Ohridskom jezeru živi 17 vrsta riba. Najpoznatije su pastrmka, letica, belvica, jegulja, šaran, klen, mrena i mala riba plašica, od čije se krljušti pravi čuveni ohridski biser.
Ono čemu će rijetko koje žensko biće ovdje odoljeti jesu poznati ohridski biseri. Tajnu njihove izrade od sedefa ohridskih školjki poznaju tri porodice . Priča govori da je recepturu za izradu ohridskih bisera ovdje davno donio jedan Rus, a da su 1924. godine dva brata uspjela da je od njega kupe. Od tada se ona prenosi sa koljena na koljeno i to uvijek najstarijem sinu.
Prosječna temperatura Ohridskog jezera iznosi u julu 22, a u augustu 23 stepena C. Voda je kristalno čista, a providnost ide do čak 22 metra u dubinu!
Danas se Ohrid širi i već ima više od 50.000 stanovnika, a polako se razvija u moderan turistički centar. Brojni hoteli smješteni su uz samu obalu Ohridskog jezera i iz njihovih apartmana i soba pruža se predivan pogled na prirodu. Svakim danom, Ohrid se sve više nameće kao turistički centar Makedonije. U to smo se zaista i sami uvjerili.
Uskoro na stanicama portala www.bhputovanja.ba čitajte o našoj sljedećoj destinaciji - zanimljiva priča o gradu Struga, i samostanu Kališta !!!
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.