Karl-Heinz Paque, profesor ekonomije sa Univerziteta u Magdeburgu u Njemačkoj, izjavio je za medije da se davanje prioriteta zaštiti okoliša događa samo u okruženju blagostanja.

- To je kod nas započelo sedamdesetih godina prošlog vijeka, ne ranije. U Kini to upravo započinje, u Indiji će još neko vrijeme potrajati dok se ta svijest pojavi - kazao je on.

Promjenom energetske politike, razvijene zemlje svoju opskrbu energijom postupno žele prebaciti na obnovljive izvore, znači na vjetar, sunce i na energiju vode. Neki to smatraju važnim korakom prema načinu života kojim bi se bolje čuvao okoliš. O značaju okoliša i njegovoj uskoj vezi s ekonomijom možda je najslikovitije rekao Guy McPhearsona, profesor emeritus na Univerzitetu u Arizoni, SAD:

- Mislite li zaista da je okoliš manje važan od ekonomije, pokušajte držati dah dok brojite novac!

Dakle, najvažniji problem savremene ekonomije je pronaći način kako uskladiti privredni i rast i zaštitu okoliša. Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt odlučuje na dobrovoljnoj osnovi doprinositi boljem društvu i čišćem okolišu, u interakciji s ostalim učesnicima. U Evropi i širom svijeta raste broj  kompanija koje promoviraju svoju strategiju društvene odgovornosti, kao odgovor na različite ekonomske i društvene pritiske te i one koji se tiču zaštite okoliša. Ove kompanije nastoje iznaći načine redukcije njihovog uticaja na svijet oko njih kroz reciklažu, upotrebu manje energije, podržavanje napora za očuvanje okoliša u drugim državama. Uticaj na okoliš može biti smanjen racionalnom upotrebom resursa, smanjenjem emisija u zrak, tlo, vode te smanjivanjem količine otpada kroz odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje. Takva praksa smanjuje ujedno i troškove poduzeća. Dakle, društveno odgovorno poslovanje postaje osnovni model i način upravljanja preduzećem u kojem se profit ostvaruje na društveno odgovoran način. Ovaj način poslovanja već je dugo prisutan u svijetu, a u posljednje su ga vrijeme sve više počele usvajati i domaće kompanije.

„Vjerujemo da istinska inovacija mora uzeti sve u obzir“, stoji na stranici Apple.com, u sklopu nove kampanje u kojoj otkrivaju napredak u realizaciji svog cilja da svijet učine boljim mjestom nego što je to sada. To je posebno vezano uz ekologiju i korištenje obnovljivih izvora energije, a dok kompanija nije potpuno zadovoljna brojevima, navode kako čine sve što je moguće kako bi se cilj i ostvario. U 2014. su tako u Appleu ostvarili cilj da sve njihove operacije u SAD pogone obnovljivi izvori energije (globalno je riječ o 87 posto), a napravili su i značajne investicije, poput izgradnje dvije solarne elektrane u Kini, koje će električnom energijom snabdijevati kompanijine urede i trgovine. Proteklih sedam godina, kompanija je snizila emisiju stakleničkih plinova u proizvodnji svojih proizvoda za 61 posto, dok su programi za recikliranje ponuđeni u 99 posto zemalja u kojima kompanija iz Cupertina radi.

EKOLOŠKA OSVJEŠTENOST 

- Raiffeisen grupacija već više od 125 godina slijedi principe društvene solidarnosti, samopomoći i održivosti, koje je uspostavio još osnivač Friedrich Wilhelm Raiffeisen - kaže za naš magazin Karlheinz Dobnigg, direktor ove banke za BiH.

Dodaje da je održivost ključna komponenta poslovne politike Grupacije koja sve više dobiva na značaju, kako gobalno, tako i u njihovoj grupaciji, te da ona predstavlja društveno odgovorno poslovanje i dostizanje dugoročnog finansijskog uspjeha, u skladu s okolišem i društvom.

- Odgovorno poslovanje je osnova za dugoročan ekonomski uspjeh. Strategija upravljanja održivošću podrazumijeva da su ekonomska, ekološka i društvena komponenta poslovanja jednako važne - kazao je Dobnigg.

U skladu sa strategijom održivosti Raiffeisen banke, ekološki aspekt je zastupljen kroz različite aktivnosti i inicijative, ali i kroz proizvode koje nude. U tom smislu, banka ima i posebne kreditne linije za energetsku efikasnost, a sama ponuda usluga banke je u skladu sa zaštitom okoliša – naprimjer, dostavljanje izvoda klijentima elektronskim putem. Također, i prilikom izgradnje zgrade centrale banke u Sarajevu, kako Dobnigg kaže, vodilo se računa o visokim standardima zaštite okolišta: fasada je napravljena od stakla što smanjuje upotrebu umjetnog svjetla; umjesto običnih sijalica, koriste se led sijalice, a implementiran je i pametni sistem zagrijavanja i hlađenja, pri čemu se sistem grijanja / hlađenja automatski gasi u slučaju da se otvori prozor, što su samo neki od ekoloških standarda kojima su se vodili prilikom izgradnje zgrade centrale.

- Ekološki aspekt kombinujemo sa društveno odgovornim poslovanjem i u projektu reciklaže papira u okviru kojeg iskorišteni stari papir banka donira Udruženju „Srce za djecu koja boluju od raka FBiH“, koje isti dalje prodaje i ustupa na reciklažu, generišući na taj način dodatni prihod za svoje aktivnosti - kazao je Dobnigg.

Za kompaniju DM i njenog vlasnika Götza Wernera, koji je prije nekoliko godina šokirao svijet odlukom da se odrekne bogatstva i pokloni cjelokupan udio u vlasništvu u dobrotvorne svrhe, znaju i ptice na grani. Ova kompanija već dugi niz godina svoj rad bazira na društveno odgovornom poslovanju. Tako je i ovdje, u BiH.

- Društveno korisne aktivnosti i projekti neodvojiv su dio našeg poslovanja te ih provodimo od samih početaka poslovanja. Sve aktivnosti koje smo dosada sproveli, te one koje planiramo i u budućnosti u skladu su sa filozofijom DM-a da je čovjek u središtu zbivanja. One su tako obogatile i unaprijedile kako lični rast i razvoj svakog zaposlenika tako i kompanije u cjelini - rekla je za naš magazina predstavnica DM-a, Aida Delić-Kadrić.

Slijedeći pozitivne primjere zemalja koncerna, zaposlenici DM-a društveno korisni rad prihvataju kao redovan dio svoje svakodnevice te i sami rado učestvuju u istim, pojašnjava ona. Učešće u društveno korisnom radu zaposlenici vide kao priliku za daljnji lični razvoj, u okviru kojeg su u potpunosti podržani od strane firme.

UNAPRIJEDITI I POBOLJŠATI

 - Važna tema kojom se bavimo pri planiranju naših CSR aktivnosti je svakako traženje ogovora na pitanje: „Šta je to čime bismo život u lokalnoj zajednici mogli unaprijediti i poboljšati?“ Vjerujemo da su donacije usmjerene u konkretne proizvode ili projekte (donacija pelena, fitness park Vilsonovo, sprave za vježbanje za djecu sa posebnim potrebama, podrška ekološkim projektima osnovnih škola) pravi način da se pozitivni efekti aktivnosti trajno osjete u kompletnoj lokalnoj zadnici.

Ekološki odgovorno poslovanje DM-a u BiH započeli su kampanjom „Ja čuvam okolinu“ jula / augusta 2011. godine, u okviru koje su kao poticaj na ekološki odgovornu kupovinu pozvali građane da biraju trajna rješenja umjesto jednokratnih, odnosno da prilikom kupovine radije koriste ceker umjesto plastičnih vrećica. 

- Od početka prodaje plastičnih vrećica, aprila 2012. godine, pa do septembra iste godine zabilježili smo pad potrošnje ovih vrećica za oko 74 % te za dodatnih oko 14% u 2013. godini u odnosu na isti period 2012. godine - kaže Delić-Kadrić.

Od 10. 4. 2013. kupci svoj dotrajali ili oštećeni pamučni ceker dm (veliki ili mali) mogu zamijeniti za novi, bez novčane naknade u bilo kojoj prodavnici DM-a. Tako kupci cekere plaćaju jednokratno i njihovom upotrebom doprinose očuvanju okoline te ujedno štede novac.