Alternativna goriva su ona koja su, kako im samo ime kaže, alternativa uobičajenim gorivima, dok se obnovljivom energijom smatra energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline, koji su obnovljivi (prirodno iznova punjivi). Tehnologije obnovljivih izvora energije uključuju sunčevu energiju, snagu vjetra, hidroenergiju, energiju biomase i biogoriva. Kod automobila, naprimjer, u alternativna goriva se ubrajaju praktično sva goriva za automobilske motore osim motornih benzina i dizel-goriva, tj. osim goriva koja spadaju u biogoriva (biodizel, alkoholna goriva...), a tu se ubrajaju i tečni naftni gas (TNG), komprimovani (KPG) i tečni prirodni gas (TPG).

U svijetu se već poodavno, u cilju uštede fosilnih goriva, koriste alternativna goriva koja predstavljaju otpad iz pojedinih proizvodnih procesa, kao što su: rabljena ulja, ostaci od prerade nafte, tekstil i koža iz autoindustrije, itd., a u pojedinim zemljama u proizvodnji se koristi čak i do 80 posto električne  energije iz alternativnih goriva.

 BIORAZGRADIVA BATERIJA OD PAPIRA

Najveći problem današnjih mobilnih telefona je trajanje baterije. I kada smartfone sasvim normalno koristimo, baterija jedva izdrži jedan dan bez punjenja, a stalno praćenje koliko je ona puna i nošenje punjača svugdje sa sobom jedino je rješenje. Međutim, stvari bi mogle da se uskoro promijene nabolje. Dizajner Cung Či Hsien razvio je ideju za male mobilne akumulatore, koji će korisnicima pametnih telefona drastično olakšati problem sa kratkim trajanjem baterije. Iako ova ideja nije nova, ovaj dizajner je otišao korak dalje jer je njegov proizvod „Mini Power“ prenosiva baterija koja je izrađena od papira i koja je biorazgradiva. „Mini Power“ dolazi u tri različite verzije koje se razlikuju po trajanju. Ove baterije će trajati dva, četiri ili šest sati.

Međutim, i inžinjeri iz Čilea smislili su neobičan i sasvim prirodan i obnovljiv način punjenja ne samo mobilnih telefona. Svima nama iz dana u dan treba sve više utičnica jer sve je više uređaja koje treba svakodnevno puniti. Zahvaljujući ovim inžinjerima, izgleda da ćemo u bliskoj nam budućnosti umjesto utičnica naše mobilne telefone, tablete ili laptope puniti preko sobnih biljaka! Naime, oni su razvili USB punjač koji prikuplja energiju iz zemlje i pretvara je u struju za punjenje uređaja. Jedna biljka smartphone može napuniti za otprilike 90 minuta, a ona, osim punjenja mobilnih telefona, može davati i struju za, naprimjer, stone lampe.

Ovaj izum nosi naziv E-Kaia, a tvorci su Evelin Aravena, Kamila Rupcić i Karolina Guerero. Navedena trojka je razvila ovu tehnologiju još 2009. godine, kada su bili studenti Duoc UC u Valparaíso i National University Andrés Bello. E-Kaia se temelji na fotosintezi kojom biljka energiju svjetla pretvara u hemijsku energiju. Mikroorganizmi oko korijena zatim stvaraju energiju za rast biljke, ali neki elektroni tada se otpuštaju kao nusproizvod. E-Kaia sadrži elektrode koje „hvataju“ elektrone iz zemlje i pretvaraju ih u neki oblik struje.

ENERGIJA SUNCA

Mnogi današnje pametne telefone nazivaju i „fiksnim“ telefonima, pošto veći dio vremena provode na punjaču. Činjenično stanje je da je upotreba mobilnih telefona u porastu, a rastu i troškovi punjenja baterija. Solarni punjač mobilnog telefona „Juice“ dizajniran je tako da se u njega može smjestiti mobilni telefon (podsjeća dizajnom na već uveliko korišćene „bampere“, tj. maske za pametne telefone s ekranima osjetljivim na dodir). Na vama je samo da izdvojite 79 dolara, kupite „juice“, okrenete telefon i ostavite da se puni. Punjač je prekriven fotonaponskim ćelijama skoro dvostruko jačim od bilo kojih mobilnih punjača sa tržišta. Kada svjetlost pada na fotonaponske ćelije, one počinju da proizvode električnu energiju koja se skladišti u nanobaterijama u samom uređaju. Baterija je povezana sa mobilnim telefonom i na taj način stalno snabdijeva mobilni telefon energijom.

Najnovije rješenje kompanije „SolTech System“, koje je već nagrađeno kao revolucionarno rješenje, integriše solarnu energiju u bilo koju zgradu ili objekat. Za razliku od tradicionalnih crijepova napravljenih od betona ili gline, ovi crijepovi su od stakla, što omogućava prolazak svjetlosti do apsorbujuće površine ispod krovne konstrukcije, koja dalje generiše tako dobijenu energiju i integriše je u već postojeće sisteme grijanja ili električnu mrežu zgrade. Osnovna prednost ovog sistema je u tome što nije potrebna jaka sunčeva svjetlost da bi funkcionisao, što znači da generiše energiju čak i po oblačnom danu. Cijeli sistem funkcioniše tako što stakleni crijepovi omogućuju prolazak svjetlosti do specijalnog upijajućeg materijala koji se nalazi ispod crijepa i tako apsorbuje sunčeve zrake. Ispod apsorbujućeg materijala nalaze se specijalne cijevi koje formiraju stub gdje se vazduh zagrijava i cirkuliše kroz patentiranu tehnologiju, a tako sakupljena energija se zatim usmjerava u kuću i integriše sa već postojećim sistemom grijanja kuće ili zgrade, što je još jedna velika prednost.

To znači da ne morate u potpunosti da mijenjate način na koji ste se do sada grijali, već da dodavanjem ovog sistema smanjite potrošnju energije koju plaćate, a samim tim umanjite i račune. Sistem čak može biti povezan i sa postojećim energetskim sistemom na bazi vode ili na bazi vazduha, a njegovom ugradnjom dobijate sopstveni izvor energije, što znači da ćete manje brinuti zbog rasta cijene energenata i skupih računa za struju.

Sunčevu energiju iskoristio je i izumitelj sa sjedištem u Kopenhagenu. On je  smislio električni bicikl koji nema priključivanja na utičnicu niti zamjene baterije. Zvuči odlično, zar ne!? Ova solarbike ima solarne ćelije ugrađene na obje strane točkova. Bicikl je rezultat tri godine rada, a ima domet od oko 43 km, kada je potpuno napunjen.

PRVA SOLARNA BICIKLISTIČKA STAZA

Holandija je krajem prošle godine predstavila prvu solarnu biciklističku stazu na svijetu, revolucionarni projekat koji bi u doglednoj budućnosti omogućio punjenje električnih bicikala i automobila na cijeloj putnoj mreži u zemlji. Podloga koja proizvodi električnu energiju sadrži fotonaponske ćelije od kristalnog silicijuma koje su ugrađene u betonske ploče. Preko njih je nanijet zaštitni sloj koji odbija kišu i prljavštinu sa površine kako bi se osigurala maksimalna izloženost sunčevoj svjetlosti. Podloga je i neklizajuća, kako bi se izbjegli sudari.

Nazvana „SolaRoad“, testna biciklistička pista je sagrađena na dužini od 70 metara, u gradu Kromeni, sjeverno od Amsterdama. Projekat je koštao oko tri miliona eura, uključujući troškove istraživanja i razvoja, navode u SolaRoadu, odbijajući međutim da navedu cijenu izgradnje po kilometru. Sa 17 miliona stanovnika, Holandija ima 18 miliona bicikala i više od 35.000 kilometara biciklističkih staza. Holandske vlasti planiraju da do 2020. utrostruče udio obnovljivih energija u električnoj potrošnji, a da do 2050. postanu „energetski neutralni“, naveo je holandski ministar ekonomije Henk Kamp koji je na biciklu inaugurisao pistu kojom dnevno prođe oko 2.000 biciklista.

BIO-BUS NA LJUDSKI IZMET

U korištenju alternativnog goriva daleko najinteresantniji primjer jeste autobus koji kao gorivo koristi gas biometana, dobijen tretmanom ljudskog izmeta i otpadaka od hrane. Ovaj autobus  redovno saobraća do Bristolskog (Engleska) aerodroma. Stručnjaci kažu da je pun rezervoar „goriva“, dobijenog od godišnjeg otpada samo pet ljudi, dovoljan da ovaj autobus od 40 sjedišta pređe 305 km. Ovo je jasan pokazatelj da ljudski izmet i ostaci hrane mogu da predstavljaju važan izvor resursa. Hrana koja nije pogodna za ljudsku ishranu treba da se odvaja, reciklira i pretvara u „zeleni“ gas i đubrivo, a ne da se baca po deponijama, njihov je zaključak.