Od nekoliko slučajeva došlo se na 10-ak slučajeva godišnje. Stari most je postao definitivno atrakcija. Skaču u svako doba dana i noći, nema pravila, kaže Zdenko Marić, član mostarske Službe za spašavanje

Početkom septembra, prilikom posjete Mostaru, sa Starog mosta je, na nagovor prijatelja, skočio australski turista Ben Nalled i tom prilikom teško povrijedio kičmu.

Teže povrede, dva mjeseca ranije, pretrpio je i jedan američki turista. Sreće, međutim, nije imao češki turista, koji prije dvije godine također skočio sa najpoznatije mostarske znamenitosti i više nikada nije izronio.

Visinu i hladnu Neretvu, nažalost, mnogi potcjenjuju, a dokazivanje hrabrosti, nerijetko u pripitom stanju, skokom sa Starog mosta je uvod u tragediju.

To najbolje znaju pripadnici Službe za spašavanje u Mostaru.

Trend u porastu

- Sve u vezi sa Neretvom je opasno jer se tu radi o dvostrukom šoku za organizam. Prvi šok je udar tijela od vodu, naročito kada se skače sa Starog mosta jer je u pitanju visina od 25-26 metara, ovisno o vodostaju Neretve. Osobama koje nisu fizički pripremljene, a kada se radi o amaterima oni obično nisu spremni za skok, uslijed udara od vodu stvori se trauma. Ona dovodi do šoka pa jednostavno potonu. Druga opasnost je hladna voda koja definitivno šokira organizam - kaže Zdenko Marić, član Službe za spašavanje.

On dodaje da postoji razlika između ljudi koji su pošli da urade suicid i onih koji dođu kao turisti u Mostar, a onda se pod utjecajem alkohola opklade da imaju hrabrosti za skok. To se kaže zna desiti usred noći, što obično dovodi do tragedije sa smrtnim ishodom.

- Najgore je što je taj trend u porastu. Od par slučajeva došlo se na 10-ak slučajeva godišnje. U ovoj godini smo već imali nekoliko slučajeva i ne samo sa Starog mosta. Teško je reći šta je uzrok. Stari most je postao definitivno atrakcija. Skaču u svako doba dana i noći, nema pravila. Po danu imaju skakači koji su organizirani i oni to nikada ne bi dopustili, ali je nemoguće stalno dežurati - upozorava Marić.

Doskok najvažniji

On kaže da profesionalci obično skaču sa najveće kote, gdje je i najveća dubina, te da zona skoka nije precizno definirana, ali je najvažniji doskok i pravljenje što manjeg otpora. Nažalost, za razliku od profesionalca, amateri to ne znaju.

Zoran Vlaho, instruktor ronjenja i član Službe, zajedno sa kolegom Esadom Humom, ponajbolje poznaje koliko je hrabrih Neretva usmrtila.

- Imate vrlo kratak period za spašavanje, svega par minuta. Već nakon 10 minuta to prelazi u potragu za utopljenikom. Nažalost, mi imamo rijetku priliku za spašavanja, osim u slučaju kada neki događaj osiguravamo ili kada se neko tu zatekne slučajno. Uglavnom je u pitanju potraga, bez obzira na to da li je u pitanju suicid ili nesretan slučaj. Ljeti je veći procenat utapanja kupača jer se zimi naravno niko ne kupa, a suicida ima tokom cijele godine - kaže Vlaho.