Porijeklo Vranduka i Zenice
11.07.2023 u 11:35
- Atrakcije BiH
- 0
Nekada Vilinsko polje u sunčanoj dolini sada se naziva Bilino polje. Mjesto gdje su se na junački mejdan zazivali bandoglavi kiklop Vran i neustrašivi čovjek Duk, zove se Vranduk. Planina na kojoj gorostas pokleknu, spodbi se i smete, naziva se Smetovi, a ona na koju izbjegoše prestrašeni divovi Kukavica. Oveće brdo u blizini grada na kom su onovremeno bivakovali vukodlaci i zmajevi, danas se zove Zmajevac. Planina na koju izbjegoše veprovi, medvjedi i kurjaci naziva se Vepar, a ona na koju se skloniše zečevi, košute i lisice – Lisac. Za vile se pouzdano zna da su u prvo praskozorje otperjale podaleko, te zaposjele prelijepu planinu Jelač, na kojoj ih prilikom igranja kola i pjevanja magijskih pjesama rijetki sretnici ponekad iznenade. Potomci Duka, starice Senice i njihovih saplemenika vremenom naselje Senica nazvaše Zenica. – tako je u svojim Legendama Hajdar Hulusija bajkovito zamislio porijeklo Vranduka i Zenice.
Prvo pisano svjedočanstvo o postojanju Zenice u doba najživlje političke aktivnosti na ovim prostorima, slavnog srednjeg vijeka, vezano je za povelju hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Sadašnje ime grada prvi put se spominje 20. marta 1436. godine, a kasnije i u seriji dokumenata vezanih za Dubrovačku republiku.
Doba političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, u Kulinovo vrijeme. Dokazi njenog posebnog značaja u srednjem vijeku su tvrđava Vranduk, sjedište bosanskih kraljeva, rimski grobovi u Janjićima, hiža dide bosanskih krstjana, sa stećcima u Puhovcu i Pojskama. Ovaj grad zapisan je imenima Bistua Nuova, Bilino polje, Brod, Zenica, Bzenica...
U svojim Legendama je Hajdar Hulusija bajkovito zamislio porijeklo Vranduka i Zenice. Veli da je ime Zenice nastalo nakon okršaja gorostasa Vrana i neustrašivog ratnika Duka, za sunčanu dolinu zvanu Vilinsko polje, koja je po mudroj starici, majci ratnika Duka, imenovana Senicom.
Razvoj industrije i eksplozivna urbanizacija u prvoj polovini 20. vijeka dovode do naglog razvoja urbanih karakteristika modernog gradskog središta. Decenijama ovdje vlada solidarni duh radništva, nastao fuzijom raznovrsnih kulturnih formi i identiteta. Ovaj grad danas harmonizuje dah orijenta, modernu zapadnjačku arhitekturu i tipičnu socijalističku strukturu gradnje i življenja.
Komentara: 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.