Čudesni i fascinantni su slapovi Kravice, koje pasionirani zaljubljenici prirode često zovu hercegovačkom Nijagarom. Visoki su oko 30, a široki 150 metara, a ispod njih je vodeni amfiteatar širok 120 metara. Slapovi Kravice dio su rijeke Trebižat i administrativno pripadaju općini Ljubuški.

U ljetnim danima ovaj, kako mu tepaju, biser hercegovačkog krša, dnevno, u prosjeku, posjeti oko 1.000 ljudi. Zato je, ali i zbog ljetnog nižeg vodostaja, vodeni amfiteatar ispod slapova pun kupača.

Na lijevoj obali amfitetra ljeti se postavljaju montažni ugostiteljski objekti,  jer u kasnu jesen i zimi taj dio kopna redovito biva potopljen. Posjetioci, uglavnom izletnici, kojih je sve više iz inozemstva, zahvaljujući i činjenici da je u blizini Međugorje, ali i hrvatska obala, pored divljenja ovoj fantastičnoj prirodnoj pojavi, u tim montažnim restoranima, mogu uživati u gastronomskim specijalitetima prije svega hercegovačke, kao i mediteranske kuhinje.

Posebnost ovog slapa je i u nezaboravnoj slici koja se nudi u ranim jutarnjim i satima pred sam zalazak sunca. S obzirom na to da slapovi, zbog visine pada, stvaraju vještačku kišu, boje koje se prelamaju kroz te kapi, u spomenutim dijelovima dana, teško se daju opisati.

Cijena ulaza posjetitelja na lokalitet Kravica se dijeli u tri kategorije i to: odrasli, grupe učenika od 7 do 18 godina starosti i djeca do 7 godina starosti. Cijena jedne ulazne karte za odraslu osobu iznosi 20 KM, a za državljane BiH cijena jedne ulazne karte za odraslu osobu je 10 KM. Cijena dječije karte je 5 KM. U cijenu je uključena mogućnost posjete vodopadu “Koćuša“ i muzeju samostana na Humcu.

Ipak, slapovi Kravice ne nude više od jednodnevnog izleta. Ali, blizina Ljubuškog, Čapljine i Čitluka odnosno Međugorja, svakome nude minimalno trodnevni intenzivno-zanimljivi boravak.

U blizini Kravica, a još bliže Međugorju, nalazi se etno selo Herceg. Mjesto je to koje kao da je pobjeglo iz bajke, otrglo se iz starine i došlo u ovo moderno doba: kamene kuće, mlinice, kapela, potok i jezera, amfiteatar, stare masline, smokve i vinova loza, i magarci, i staje, ali i moderne sprave od plazme do klimatizacije, bankomata, vinoteke... Čudesna priča o spoju starog i novog ispričana je zahvaljujući braći Dobroslavu i Vlatku Barbariću, vlasnicima vinarije Hercegovina-produkt, čija namjera je bila očuvati kulturne i moralne vrijednosti običaja ovog kraja. Mnogi kažu da je etno selo Herceg i carstvo gastronomije Hercegovine, autohtonih hercegovačkih jela i vina žilavke i blatine. Tu se može prespavati i planirati obilazak ostalih zanimljivosti u blizini.

Jedna od njih svakako je avanturistički korak koji se zove kanu-safari na rijeci Trebižat. Općina Čapljina prvi put je kroz parolu Povratak prirodi organizovala ovaj događaj sada već davne 1988. godine. Izlet se i danas organizira i održava na stazi dugačkoj oko deset kilometara na potezu od Božjaka do Struga. Za taj doživljaj koriste se turistički kanui dvosjedi. Adrenalina i uživanja u čistoj rijeci i očuvanoj prirodi svakako ne nedostaje. 

Oni kojima nije do vode i kanua ili žele još više, mogu se zaputiti sa Trebižata put Čapljine. Na ulasku u ovaj grad, s južne strane, smješten je Konjički klub Vranac. A tamo se može voziti kočijom ili šetati uz Neretvu sjedeći na konjskim leđima. Klub ima pet engleskih galopera, sedam domaćih rasnih konja, te dva ponija za djecu. Svakodnevno je otvoren za posjetu i jahanje. Svakako je ovaj doživljaj privlačna opcija za mnoge. Potkrepljuje to činjenica da se godišnji broj posjetitelja ovom klubu broji u granicama od oko 300.000.

Tik uz Vranca smješteno je Mogorjelo. To je bila rimska Villa rustica. Spomenik je to koji spada među najljepša zdanja kasne antičke arhitekture u BiH. Predmeti nađeni u Mogorjelu potječu iz davnog četvrtog stoljeća. Obilazak ove starine u najmanju ruku je poučan.

Od Mogorjela nije daleko ni Hutovo blato, izuzetan prostor o kom smo već pisali.