logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/02\/zeos-e-otpad.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/02\/preview\/zeos-e-otpad.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/02\/zeos-e-otpad.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

Reciklažno dvorište za elektronski i električni otpad i u Sarajevu

17.02.2020 u 08:28

  • Ekologija
  • 0

Prema izvještaju o stanju životne sredine u Bosni i Hercegovini, godišnja količina elektronskog i elektroničkog otpada koju proizvede prosječni stanovnik BiH iznosi oko 5,5 kg godišnje. 

Elektronički aparati široke potrošnje: TV prijemnici, PC, mobilni aparati, itd., postali su sastavni dio života. Automobili, domovi za stanovanje, radni prostori, industrijski pogoni, postaju značajno elektronički opremljeni, dok brze tehnološke promjene dovode do značajnog skraćenja upotrebnog vijeka elektroničke opreme u odnosu na njen tehnološki vijek tako da zbrinjavanja elektroničkog otpada postaje sve izraženiji problem.

S aspekta analize sastava materijala prisutnih u elektroničkom otpadu oni se dijele u dvije kategorije: materijal štetan po okolinu i zdravlje ljudi i materijal podesan za reciklažu i daljnju industrijsku upotrebu.

U tom kontekstu dosada su urađene i određene analize reciklaže na području Kantona Sarajevo i to iz više uglova: zakonskih pretpostavki, tehnoloških postupaka, ekonomskih parametara, ekoloških ciljeva i na kraju kao možda i najvažniji aspekt - stanje svijesti društvene zajednice o nužnosti reciklaže i brige o životnoj sredini.

Kanton Sarajevo broji oko 400.000 stanovnika i dosadašnje analize su pokazale da je količina tog otpada zabrinjavajuća, tako da se tom problemu sve više i pridaje pažnja.

U Sarajevu je tako nedavno otvoreno 'reciklažno dvorište',  mjesto na kojem građani mogu besplatno donijeti zastarjeli i pokvareni električni i elektronski aparat (e-otpad).

Do sada su građani mogli u postojeće ulične kontejnere i 'zeleni namještaj' u trgovačkim centrima besplatno predati e-otpad manjih dimenzija, kao što su fenovi, miševi, tastature, mikseri, bušilice, ventilatore, kompjutere i slično.

Pomoćnica direktora firme Zeos Eko sistem Elma Babić-Džihanić kazala je u razgovoru za Fenu da se na tim mjestima ne mogu odlagati frižideri, šporeti, televizori, monitori, veš mašine i mašine za suđe te da se posljedično ukazala potreba za uspostavljenjem novog mjesta sakupljanja, a to je reciklažno dvorište.

Dvorište se nalazi u sarajevskom naselju Otoka, a građani otpad mogu odložiti od ponedjeljka do subota od 7.30 do 16.00 sati.

- Sav otpad, koji se sakupi u našem sistemu, predaje se ovlaštenim sakupljačima na daljnju preradu, osim opasnog otpada, koji se izvozi na preradu van BiH zbog nepostojanja odgovarajuće tehnologije, kao što su otpadne sijalice, ekrani od televizora i monitora te otpadni frižideri, koji sadrže freone - pojasnila je Babić-Džihanić.

Takva reciklažna dvorišta, dodala je, postoje u svim državama Evropske unije, na njima se većinom sakupljanju sve vrste otpada, jer postoji odgovarajuća zakonska legislativa, što u BiH nije slučaj.

U Federaciji BiH, kazala je, uređeno su samo dvije kategorije otpada, e-otpad i ambalažni otpad, dok je u Republici Srpskoj zakonski  regulisana samo ambalaža.

Izrazila je očekivanje da će uskoro biti usvojeni zakonski propisa i za sve ostale kategorije otpada, kao što su otpadne gume, vozila, ulja, baterije i akumulatore, medicinski otpad, animalni otpad i alično.

- Tek nakon donošenja ovih propisa možemo očekivati i propisno zbrinjavanje ostalih kategorija otpad. Nažalost, do aoda nije za očekivati da će se uspostaviti reciklažno dvorište koje će sakupljati sve tokove otpada i potom iste propisano zbrinjavati - istakla je.

Babić-Džihanić smatra da BiH prijeti prava ekološka katastrofa, zbog ne postojanja zakonskih propisa za zbrinjavanje svih posebnih tokova otpada, ali i zbog uvoza polovnih aparata.

- Svi ti polovni aparati će nakon svog životnog vijeka postati otpad, kojeg će biti potrebno zbrinuti, a na isti nije plaćena nikakva naknada za zbrinjavanje - poručila je.

Do sada su, dodala je, sakupili više od 10.000 tone e-otpada, koji nije završio na bh. deponijama, dio tog otpada, opasni e-otpad izvezen je na preradu u Njemačku i Austriju, a ostalo je prerađeno u Bosni i Hercegovini.

Očekuje da će to reciklažno dvorište, a i ostala koja planiraju uspostaviti, proširiti mrežu sakupljanja te da će sakupiti i veće količine e-otpada, koje iz godine u godinu rastu.

- Svi građani, koji do kraja mjesec februara predaju svoj stari električni i elektronski aparat na reciklažno dvorište, popune kratku anketu, dobit će poklon na kućnu adresu - istakla je.   

Babić-Džihanić je napomenula da e-otpad nije komunalni otpad, da ga je potrebno posebno sakupljati i prerađivati.

E-otpad klasifikuju u pet glavnih grupa sakupljanja: veliki kućanski aparati, mali kućanski aparati, televizori i monitori, sijalice i rashladni uređaji. 

 

 RECIKLAŽA E-OTPAD

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...