logo

[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/ajduci2.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/dsc05137.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/dsc-0204-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0034-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0745-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/cvrsnica.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/05\/100-5276.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-0769-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4822-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-0213.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4828-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-4838-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/06\/emotions-3459666-960-720.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-8506-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2019\/09\/img-9021-min.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/nac-p-dur.jpg"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/02\/img-5257.JPG"},{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/headers\/2018\/03\/vrhovi.jpg"}]
[{"img":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/130707011.jpg","thumb":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/preview\/130707011.jpg","full":"https:\/\/media.bhputovanja.ba\/articles\/2020\/03\/130707011.jpg","caption":"","dimensions":{"width":870,"height":460}}]

U zdravom okolišu zdrav život: Sječemo granu na kojoj sjedimo

06.03.2020 u 13:11

  • Ekologija
  • 0

Šume su danas ugrožene u svakom kutku planete. Gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Šume su danas ugrožene bespravnim sječama, deforestacijom radi dobijanja poljoprivrednog zemljišta, lošim gospodarenjem, požarima, poremećenim režimom voda, insektima, glodavcima, bakterijama, onečišćenjem zraka, tla i voda, kiselim kišama. Prema podacima UN-a, godišnje se u svijetu uništi oko 13 miliona hektara šume. Oko 20 % emisije stakleničkih plinova u svijetu, prouzrokuju klimatske promjene, koje su  izazvane krčenjem šuma. Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?

Prema nezvaničnim podacima preuzetim iz izvještaja FAO “Analiza sektora šumarstva u BiH 2015” ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u BiH iznose 3.231.500 hektara ili 63% teritorije pod šumom i šumskim zemljištem što BiH svrstava među najšumovitije zemlje u Evropi. Od toga je u državnom vlasništvu  2.259.900 hektara ili 69,9 %, a u privatnom vlasništvu 971.600 hektara ili 30,1 %. Podaci II Državne Iventure šuma pokazuju da godišnji obim sječa iznosi 5,7 miliona m3 (10-godišnji prosjek), a da je godišnji prirast veći za 11 miliona m3.

Image result for sume bosna i hercegovina

Šume u BiH, su po Ustavu opšte javno dobro na koji imaju pravo svi građani BiH. Razne međunarodne organizacije su prepoznale ulogu šume za odvijanje života na planeti šume pa su uvele standarde u vidu raznih dokumenata UN-a i EU, a njihov cilj je razvoj državnih strategija za zaštitu i održivo korištenje biološkog diverziteta što se smatra ključnim dokumentom u vezi sa održivim razvojem. BiH nažalost nije sve ove dokumente ratificirala, niti je radila na razvijanju državnih dokumenata koji proizilaze iz međunarodnih dokumenata.

-U Federaciji BiH ne postoje takvi dokumenti, a ni Zakon o šumama, što omogućuje da se čovjek, a i sve interesne skupine negativno odnose prema šumi što za posljedicu ima gubljenje ovog značajnog resursa, ili rečeno narodnim jezikom sječemo granu na kojoj stojimo. Zbog navedenog šume u FBiH su ugrožene najviše od požara koji proizvode lančane negativne pojave po pitanju zdravstvenog stanja šuma, bespravne sječe, uzurpacije, kontaminacije kroz razno smeće organskog, neorganskog i hemijskog porjekla, krečenjem, bespravnom gradnjom, otvaranjem komercijalnih kamenoloma i dr.- navodi Refik Hodžić, predsjednik Udruženja inženjera i tehničara šumarstva FBiH (UŠIT).

Image result for sjeca sume bosna i hercegovina

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema je što BiH od Dejtona do danas nema Zakon o šumama , dok ga FBiH nema od 2009. pa se šume trenutno tretiraju kantonalnim zakonima, uprkos činjenici da drvoprerađivačka djelatnost jedina ostvaruje suficit u izvozu. Naš sagovornik napominje da je Program razvoja šumarstva FBiH završen 2013., ali nije nikad usvojen u Parlamentarnoj skupštini FBiH, a to je temeljni dokumenat iz kojeg bi se trebao da radi Zakon o šumama FBiH.  Pomenuta zakonska neuređenost doprinosi neriješenom praćenju zdravstvenog stanja šuma u BiH, jer periodični poremećaji biološke ravnoteže i pojave raznih bolesti koje izazivaju sušenje šuma niti poznaju  kantonalne niti entitetske granice.

Stablu treba i 100 godina do zrelosti, a vlastima?

Organizovanje i realizacija pošumljavanja čiji je desetogodišnji obim definisan šumskoprivrednom osnovom, u državnim šumama na području većeg bh entiteta je obaveza korisnika državnih šuma. Šumskouzgojni radovi ili biološka obnova šuma se uglavnom finansira iz prihoda koji korisnici državnih šuma ostvare prodajom šumskih drvnih proizvoda i ostalih proizvoda šume i u zadnjih deset godina se u prosjeku godišnje u ovu svrhu utroši oko 5,5 miliona KM od čega preko 50 % otpada na pošumljavanje (sadnju 3,6 miliona sadnica šumskog drveća).

-Nažalost iznos ovih sredstava je u period od zadnjih pet godina imao znatan pad (oko 25 %), odnosno kod većine korisnika državnih šuma imamo jednu neusklađenost između realizacije plana sječa (skoro 100 % ili preko planiranog) i realizacije plana pošumljavanja (oko 80 % i nikada preko planiranog). Pored sredstava jednostavne reprodukcije šuma biološka obnova šuma se također finansira i sredstvima izdvojenim u budžete kantona po osnovu proširene reprodukcije šuma i ona u većini kantona iznose 0,07 % od prihoda koji ostvare korisnici državnih šuma. Nažalost utrošak ovih sredstava iz kantonalnih budžeta nije na zadovoljavajućem nivou, a zbog nepostojanja federalnog Zakona o šumama ovih sredstva u Budžetu FBiH već deset godina uopšte nije bilo – ističe Hodžić.

Na osnovu svega navedenog naš sagovornik zaključuje kako je dinamika  biološke obnove naših šuma odnosno pošumljavanja daleko od zadovoljavajućeg nivoa.

Stabla se moraju sjeći i prije zrelosti, kada su “bolesna”, kada je broj sanitarnih stabala prešao normalu i kada je prisutan veliki broj štetnika koji napadaju i zdrava stabla

To ilustruje podatkom da jednom stablu naših najvažnijih šumskih vrsta drveća treba od 80 do 120 godina do njegove zrelosti.

Šume se obnavljaju redovno, prostom reprodukcijom, ali postoje problem kod obnove opožarenih površina šuma kao kod velikih požara u 2012. i 2017. godini. Po Zakonu o šumama, u takvim situcijma treba da se uključi vlasnik šuma da se sanacija takvih površina vrši iz prikupljenih namjenskih sredstava. Ta sredstva su u budžetima Kantona odnosno FBiH. Dosta se ova sredstva troše nenamjenski! Zavisno od vrste drveta, stablo se može posjeći kada je puna zrelost koja se kreće od 80 do 120 godina I kada je površina obnovljena sa mladim sadnicama. Stabla se moraju sjeći i prije zrelosti, kada su “bolesna”, kada je broj sanitarnih stabala prešao normalu i kada je prisutan veliki broj štetnika koji napadaju i zdrava stabla – navodi on.

Federacija BiH u brojkama

Federacija BiH raspolaže šumama u državnom vlasništvu na površini od 1.235.721,1 hektara. Od toga visokih šuma sa prirodnom obnovom ima 493.208,5 ha, što je oko 40%, visokih degradiranih šuma 14.929,5 ha ili 1%, šumskih zasada-kultura 61.216,2 ha ili oko 5%, izdanačkih šuma 257.772,5 ha ili 21%, obrasle neproduktivne površine 16.119,3 ha ili 1%, produktivnih goleti pogodne za pošumljavanje 160.177,4 ha što je 13%. Treba naglasiti da je ukupna minirana površina značajna, a iznosi 124.988,9 ha, ili oko 10% od površine šuma i šumskih zemljišta. Ukupna drvna zaliha svih šuma zajedno u državnom vlasništvu FBiH iznosi 180.001.253 m3, zaliha kod četinjača je 76.710.132 m3 što je oko 43%, a kod listača 103.291.121 m3 ili 57%. Prosječna zaliha svih šuma iznosi 213,5 m3/ha kod visokih šuma 275,9 m3/ha, dok je kod izdanačkih šuma 88,8 m3/ha. U strukturi zaliha svih šuma zajedno visoke šume su zastupljene sa 87,3% a izdanačke 12,7%.

Požari najveća pošast

Zdravlje šuma zavisi od uticaja biotičkih i abiotičkih faktora, odnosno od stabilnosti biološke ravnoteže u šumskom ekosistemu. Jedan od abiotičkih faktora koji pravi najveće problem zdravlju šuma su požari, koji za posljedicu stvara uslove (sekundarni činioci) za pojavu i prenamnoženje raznih insekata (potkornjaci) koji poslije napadaju i zdrava stabla što za posljedicu ima sušenje kompleksa šuma. Takva je bila situacija sa požarima u 2012.g. i 2017.g. u FBiH. U UŠIT-u napominju kako indirektne štete po šumske ekosisteme izazvane požarima su znatno veće i po svjetskim parametrima dostižu od 10 do 17 puta veću vrijednost u odnosu na direktne štete.

Sistem podbacio tokom krize

UŠIT FBiH je prikupljao podatke o izvršenim sanitarnim sječama od preduzeća šumarstva u FBiH za period od 2013. do polovine 2018. i konstatovalo da je u navedenom period posječeno oko 2 miliona m3 sanitarnih (osušena i oboljela) stabala. Ovaj podatak govori da je intenzitet oboljelih stabala bio jak i da je navedena količina sanitarnih stabala tri, četiri puta veća u odnosu na normalno stanje. Tome su ponajviše doprinijeli vremenski faktori koji su pogodili cijeli region – veliki sušni periodi, periodi sa poplavama i klizištima i jaki vjetrovi.

-Na ovu situaciju ni država ni entiteti ni kantoni nisu adekvatno reagovali u preventivnom i represivnom djelovanju jer BiH nema ni Dijagnozno- prognoznu službu ni Monitoring servis. Nije se adekvatno reagovalo u obnovi opožarenih površina iako imaju namjenska sredstva. Trenutna situacija što se tiče zdravstvenog stanja šuma u BiH se polako smiruje, ali nije zadovoljavajuća. Mora se prići sistemskom rješenju za koje postoji znanje i kompetencije spremnost struke da ponudi rješenje politici – kaže Hodžić.

Ilegalna sječu nit' evidentiraju nit' kažnjavaju

Prema zvaničnim podacima, evidentirane ilegalne sječe u BiH nisu izražene što se može vidjeti iz Informacije o gospodarenju sa šumama iz 2018. Federalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

-U 2018. broj podnesenih prekršajnih i krivičnih prijava iznosio je 2.764, a presuđeno je 1.645 predmeta, odnosno 59,52 % od podnesenih prijava. Najviše je podnešeno prijava za ilegalnu sječu u 2014. godini,  6.260 prijava Od ukupne štete po prijavama u iznosu od 728.982 KM u 2018. naplaćen je iznos od 19.620 KM ili 0,027%, dok je iznos kazni po prijavama za FBiH, odnosno sedam kantona, zabilježen u visini od 565.755 KM. Procjenjuje se da su ilegalne sječe u praksi puno veće i da iste nisu evidentirane, a posebno su izražene na granicama entiteta – upozorava Hodžić.

O UŠIT-u

UŠIT FBiH je vanstranačka, nevladina organizacija, čiji su članovi prvenstveno inžinjeri, masteri, bachelor, tehničari šumarstva., koja organizira svoje članove u profesionalnu strukovnu organizaciju. Kolektivni članovi su sva preduzeća šumarstva(kantonalna), Šumarski fakultet iz Srajeva, Srednja škola za okoliš i drvni dizajn iz Sarajeva. Osnovna aktivnosti UŠIT-a su: zalaganje za donošenje i primjena strategije šumarstva, promjena odnosa društva prema šumi kao najznačajnijem faktoru biosfere, zaštita i prezentacija prirodnih resursa i njihovo racionalno korištenje, te kroz to prezentiranje prirodnih bogatstava FBIH, pokretanje i izrada publikacija u skladu sa Zakonom, organizovanje raznih skupova, seminara, simpozija obrazovnih i istraživačkih aktivnosti u oblasti šumarstva, saradnja sa nevladinim organizacijama istih i sličnih programskih orjentacija u zemlji i inostranstvu u skladu sa Zakonom.

 

bosna i hercegovina sume

Komentara: 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije BHPutovanja.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Morate biti prijavljeni kako bi ostavili komentar.

  • Trenutno nema komentara, budi prvi da ostaviš svoj komentar ili mišljenje!

Možda vas zanima i ...

loading ...